Mijušković: Ribarstvo nije samo izlov ribe

Ribarstvo se ne smije shvatiti samo kao izlov ribe, već kao održivi način korišćenja ribljeg fonda koji ne remeti njegovu prirodnu ravnotežu, poručio je predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Velimir Mijušković na Forumu privrednih komora Jadransko-jonskog regiona održanom na Krfu.

Kako je saopšteno iz PKCG, tema Foruma bila je Jadransko - jonska makroregija: Uloga privrednih komora u novom ekonomskom scenariju.

U okviru Foruma, u srijedu su održani okrugli stolovi za ribarstvo i akvakulturu, poljoprivredu, žensko preduzetništvo, transport, turizam i zaštitu životne sredine, kao i radne grupe za upravljenje projektima Evropske unije.

"Predsjednici komora Jadransko - jonskog regiona potpisali su Deklaraciju o Mediteranskoj ishrani, kojim su se ove asocijacije privrednika obavezale da će podsticati i zastupati ovaj način ishrane u svojim zemljama“, kaže se u saopštenju.

Mijušković je, kako se navodi, bio koordinator okruglog stola za ribarstvo i akvakulturu, a tema je bila „Upravljanje inovativnim pomorskim i morskim rastom”.

On je kazao da je ribarstvo od posebnog značaja za ekonomski razvoj pomorskih zemalja, pa time i Crne Gore, koja raspolaže vrijednim, a nedovoljno iskorišćenim resursima u ovom sektoru.

Prema njegovim riječima, uloga ribarstva nije zanemarljiva ni u socijalnom i kulturnom smislu.

Crna Gora je, kako je naveo, usvajanjem Strategije razvoja ribarstva 2006. godine, postavila temelje reformi u ribarskom sektoru, definisala jasne razvojne ciljeve i način postepenog usklađivanja sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.

"Svjesni smo da se ribarstvo ne treba i ne smije shvatiti samo kao izlov ribe, već kao održivi način korišćenja ribljeg fonda koji obezbjeđuje i ne remeti njegovu prirodnu ravnotežu“, naglasio je Mijušković.

S obzirom na ogroman pritisak na obalno područje, akcioni planovi u ribarstvu i marikulturi, a i ostale djelatnosti na obali, moraju biti strogo usaglašeni sa prostornim, kao i planovima upravljanja

Stoga, smatra on, treba snažno podržavati ideju o održivom ribolovu u vodama Mediterana.

"Posebno u vodama Jadranskog mora, koje je možda i najugroženiji dio Mediterana, i gdje do sada nije postojala ujednačena regionalna i multilateralna politika koja bi ovo pitanje tretirala na pravi način“, naveo je Mijušković“, rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, s obzirom na ogroman pritisak na obalno područje, akcioni planovi u ribarstvu i marikulturi, a i ostale djelatnosti na obali, moraju biti strogo usaglašeni sa prostornim, kao i planovima upravljanja.

"Jedino na taj način, integrisanim pristupom, izbjeći ćemo konflikte, preklapanje aktivnosti i neravnomjeran razvoj djelatnosti“, smatra Mijušković.

On je dodao da je za implementaciju buduće strategije bitno uključivanje svih zainteresovanih subjekata i njihovo povezivanje, i da je neophodno ojačati aktivnosti na formiranju klastera, kako u okviru samog ribarstva i marikulture, tako i povezivanjem sa drugim sektorima, kao na primjer turizmom.

"Formiranje klastera ne treba samo posmatrati u okviru jedne države, već u makro regiji, odnosno regionalno uvezivanje zaintersovanih subjekata, i na taj način njihovo ojačavanje za nastup na trećim tržištima“, ocijenio je Mijušković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora svoju šansu vidi u proizvodnji ekološki zdrave hrane, kao što je riba ulovljena na principima održivog ribolova i uzgoj baziran na naučno potkrijepljenim preporukama.

"Takav proizvod želimo za Crnu Goru, takav brend želimo da ponudimo našim turistima. To je održiva budućnost ovog regiona“, zaključio je Mijušković.

( Mina )