"Pametno je preispitati prava značenja i pobjede i poraza"

“Osamdeset dana: istorijska trka Neli Braj i Elizabet Bizland oko svijeta” knjiga savremenog američkog pisca Metjua Gudmana temelji se na stvarnom događaju pred kraj 19. vijeka kada su dvije američke novinarke obišle svijet.

Dramatična trka na stazi od skoro četrdeset pet hiljada kilometara privukla je pažnju čitave nacije i zauvijek promijenila živote takmičarki Neli Blaj i Elizabet Bizland. Obje žene su bile nadareni pisci i ostvarile su uspješne karijere u novinarstvu.

Knjiga “Osamdeset dana” može se čitati podjednako kao avanturistički roman, dokumentaristika i biografija. Gudman je sjajno oživio te dvije žene pionirke u trci s vremenom, uvijek svjesne da i najmanje kašnjenje može dovesti do poraza. Knjiga “Osamdeset dana” Metjua Gudmana bila je bestseler Njujork tajmsa, a nedavno ju je objavila Laguna.

Metju Gudman je autor tri knjige: “Osamdeset dana”, “Sunce i mjesec” i “Jevrejska hrana: svijet na stolu”. Gudman živi u Bruklinu odakle je i govorio za ART Vijesti.

Kako je nastala knjiga “Osamdeset dana” i kako ste otkrili ove dvije izuzetne žene?

Živim u Njujorku, nedaleko od lokaliteta “Zabavni park Neli Blaj”. Tako da mi je oduvijek ime “Neli Blaj” zvučalo poznato, ali o njoj nijesam znao mnogo.

Dok sam istraživao temu za moju novu knjigu, znao sam da ću pisati o ženi, pa sam poželio da saznam više o toj ženi, Neli Blaj. Ispalo je da je ona bila novinarka iz 19. vijeka - ali ne kao bilo koja druga koja je ikada postojala u Njujorku.

Nijedna novinarka prije nje nije bila toliko odvažna, tako spremna da žrtvuje svoju bezbjednost u potrazi za pričom. (U svom prvom članku za novine World, Blaj se pretvarala da je luda; i sama je ostala u ludnici kako bi pisala o groznim uslovima koji su tamo postojali).

Neli Blaj

Godine 1889. Blaj je preduzela još uzbudljiviju avanturu - pokušala je da obiđe svijet brže nego iko ikada prije nje. Ona je pošla oko svijeta sama, noseći samo jenu torbu. Znao sam odmah da je to knjiga koju sam želio da napišem. A onda, još bolje, otkrio sam da je istog dana kada je Blaj napustila Njujork, druga novinarka, po imenu Elizabet Bizland otišla u suprotnom pravcu, u pokušaju da pobijedi Neli Blaj.

Bio sam opčinjen idejom da se ove dvije mlade žene u Viktorijansko doba trkaju oko svijeta u suprotnim pravcima. Moj glavni cilj tokom pisanja ove knjige bio je da dobijem dovoljno detalja da bih mogao da iznova stvorim priču dovoljno potpunu i živu - da pružim svu neposrednost i uticaj romana, iako je sve to istina.

Možete li nam objasniti simboliku naslova “Osamdeset dana”?

Veoma popularan roman tog vremena bio je “Put oko svijeta za 80 dana” Žila Verna, u kome glavni junak Fileas Fog napravi krug oko svijeta za 80 dana.

Neli Blaj i Elizabet Bizland su obje pokušale da u stvarnom životu nadmaše Fogov cilj koji se nalazi u fikciji - da obiđu oko svijeta za osamdeset dana ili manje. One su bile žene koje pokušavaju da obore standard koji drži muškarac, Amerikanke pokušavaju da obore standard koji drži Englez (Fog je bio lik Engleza stvoren od strane francuskog pisca) i naravno, najvažnije od svega, stvarni ljudi pokušavaju da nadmaše ono što je postigao fikcionalni junak.

Knjiga “Osamdeset dana” se temelji na činjenicama, a ne na fikciji, je li tako?

“Osamdeset dana” je u potpunosti istinita priča; ništa u njoj ja nisam izmislio. Svi detalji - vremenski uslovi, vrijeme brodskih dolazaka i odlazaka, itd. - su iz istorijskih zapisa. Svi dijalozi u knjizi su preuzeti iz istorijskih dokumenta kao što su novinski članci ili dnevnik. Knjiga se može čitati kao roman, ali to je zapravo istorijsko djelo!

Koja je istorijska pozadina knjige “Osamdeset dana”?

Kao što sam pomenuo, to je jedna sasvim istinita priča. Proveo sam skoro dvije godine istražujući prije nego što sam počeo da ispisujem prvu stranicu knjige. Pročitao sam sve što su Neli Blaj i Elizabet Bizland napisale u svojim karijerama, čitao sam biografije svih glavnih likova, čitao sam novinske priče o njihovom putovanju, čitao sam izvještaje drugih putnika, čitao sam vodiče iz tog doba o svim egzotičnim mjestima kroz koje su one proputovale, kao što su bili Hong Kong i Šri Lanka i Jemen i mnogo, mnogo više od toga.

Osjećao sam da je potrebno da u svom umu utvrdim jasnu i živopisnu sliku svijeta u kojem su one živjele, kako bih to sve prenio na stranice knjige.

Koja vam je bila draža od ove dvije novinarke?

Ne mogu reći da sam imao jednu miljenicu od ove dvije novinarke - svaka je za divljenje na svoj način. Neli Blaj, na primjer, je bila hrabra i odlučna, a pisala je novinske tekstove u kojima je izlagala društvene nepravde. Elizabet Bizland je bila intelektualka, pjesnikinja i esejist, i nastavila je da piše i objavljuje do samog kraja svog života.

Obje žene su postigle uspjeh u svijetu muškaraca. Šta je njihov uspjeh značio u tom vremenu?

U 1880-im postojalo je više od 13.000 novinara u SAD, od tog broja manje od 300 bile su žene. A od tih žena većina je bila natjerana da piše za “ženske strane” listova, stranice koje su uključivale članke o temama za koje se mislilo da se žene najviše interesuju: kuvanje, podizanje djece, lijepi maniri, ogovaranje, zabave visokog društva, i tako dalje.

Neli Blaj je apsolutno odbijala da radi za ženske strane (i doista, kada ju je novina rasporedila na žensku stranicu ona je radije dala otkaz, da ne mora da radi tamo). Vjerovala je da je ona, kao žena, bila jednako sposobna za pisanje vijesti, kao muškarci - i njena novinarska karijera je to i dokazala.

Ona je bila glavna inspiracija mnogim generacijama novinarki. Elizabet Bizland je bila pjesnikinja i esejista, potpuno posvećena knjigama i intelektualnom životu i ona je nastavila da piše sve do samog kraja svog života. Iako je bila mnogo manje poznata od Neli Blaj, vjerujem da njena karijera, takođe, može dokazati da je bila inspirativna žena koja je odbila da dopusti da njen pol ograniči njene težnje kao pisca.

Ovo je knjiga o velikoj trci, ali i o dvije velike američke novine, World i Cosmopolitan. Što nam više možete reći o tome?

Njujorški World, koji je uređivao veliki Jozef Pulicer, bio je najčitanija novina svog vremena. Zajedno sa glavnim njujorškim dnevnim novinama, ovaj list je govorio o zabrinutoj gradskoj sirotinji i njenim imigrantima; na primjer, on se zalagao za bolje uslove stanovanja i podržavao je sindikalne borbe. (Novac za podizanje Kipa slobode u luci Njujorka potekao je iz kampanje za prikupljanje sredstava u organizaciji lista World, a veliki dio tog novca su poslali siromašni ljudi.)

Urednici World-a oduvijek su željeli da povećaju publicitet svojih novina, i oni su znali da će to učiniti trka Neli Blaj širom svijeta - u vrijeme kada se Blaj na kraju putovanja vratila u Njujork, bila je najpoznatija žena u Americi.

Cosmopolitan Magazine je bila vrlo različita vrsta publikacije - umjesto dnevnih novina, imao je mjesečni književni časopis. Ali, njegov urednik je takođe bio vrlo zainteresovan za besplatan publicitet, i znao je ako pošalje novinarku u svijet da pobijedi Neli Blaj da će to biti savršena prilika da se dobije neki publicitet. On je poslao svoju lijepu mladu urednicu Elizabet Bizland - i tako su obje žene napustile Njujork istoga dana, jedna u pravcu istoka, a druga u pravcu zapada, svaka da pokuša da obiđe svijet za osamdeset dana.

Koliko je i dalje živo sjećanje na ove dvije žene? Kako su izgledali njihovi životi poslije ovog putovanja?

Ime Neli Blaj poznaju mnogi u Americi danas, ali samo neki od njih (od kojih na polju novinarstva, posebno žene) znaju puno o njoj ili zbog čega je ona bila tako značajna. O Elizabet Bizland ljudi ne znaju apsolutno ništa; ona je bila u potpunosti zaboravljena od strane istorije.

Jedna od najzadovoljavajućih stvari po objavljivanju “Osamdeset dana” za mene je bila prilika da podsjetim ljude o Neli Blaj, i da ih upoznam sa Elizabet Bizland. Obje od tih žena su zaista bile izvanredne, i veoma je korisno znati o tome. A ako moja knjiga izazove ljude da se vrate i pročitaju neke od tekstova Neli Blaj ili Elizabet Bizland, onda ću biti još srećniji.

Što se tiče njihovih života nakon trke oko svijeta, ja ću to ostaviti čitaocima da otkriju u “Epilogu” moje knjige. Ja ću samo reći da život ovih dviju žena pruža neko upozorenje o mogućim opasnostima koje vrebaju slavne osobe, a uzrokuje da se preispitaju prava značenja pobjede i gubitka.

Dvije žene su podijelile čitateljstvo

Neli Blaj i Elizabet Bizland su bile prilično različite žene. Koja je od vaših junakinja bila pogodnija za opisivanje?

Jedna od mojih omiljenih stvari u ovoj knjizi je kontrast između ovih likova. Bile su vrlo slične po tome što su obje mlade žene koje su došle na rad u Njujork u dominantno mušku novinarsku profesiju. Ali, njihove ličnosti su bile veoma različite.

Blaj je bila odlučna, rječita i ambiciozna, sa američkog sjevera, i tražila je najsenzacionalnije vijesti. Bizland je bila blaga u ophođenju i uglađena, sa američkog juga, a prednost je više davala poeziji i književnosti nego pričama o kriminalu.

Opazio sam da čitaoci imaju tendenciju da se dijele oko njih dvije: polovina njih više vole Blaj, a polovina je naklonjenija Bizlandovoj. To je ono što sam se nadao da ću stvoriti - dvije žene, od kojih za svaku vrijedi navijati.

( Vujica Ognjenović )