CBCG predlaže Vladi da smanji dažbine na zarade

Uraditi analizu poreske politike u dijelu visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i razmotriti mogućnost smanjenja ovih stopa kako bi se smanjilo opterećenje na bruto zarade zaposlenih u privredi i povećala konkurentnost uz istovremenu analizu sive ekonomije i iznosa minimalne zarade, navedeno je u ekonomskim preporukama koje je Centralna banka (CBCG) predložila Vladi za narednu godinu.

CBCG navodi da bi smanjenje dažbina mogle biti efikasne mjere za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije, što su ključni preduslovi za ubrzanje privrednog rasta.

Oni predlažu i da se kreira model za mjerenje neformalne (sive) ekonomije i njenog učešća u BDP-u, na osnovu čega bi se definisao set jasnih i konkretnih mjera za smanjivanje sive ekonomije.

“S tim u vezi, potrebno je jačanje kapaciteta institucija i drugih tijela zaduženih za ovu oblast, kao i podizanje nivoa odgovornosti za efikasnost implementacije utvrđenih mjera. Pojačati kontrole i inspekcijski nadzor u svim oblastima privređivanja, a naročito u oblasti građevinarstva, turizma i ostalih uslužnih djelatnosti (naročito kod zanatlijskih radnji). Dodatno ojačati ulogu i nadležnosti inspekcije rada u cilju smanjenja rada ‘na crno’ i unaprijediti ukupne kapacitete inspekcija, uz bolju koordinaciju i saradnju u radu svih inspekcijskih organa”, naveli su iz Centralne banke.

CBCG traži i povećanje efikasnosti administracije na svim nivoima državne uprave, smanjenje broja procedura, ubrzanje procesa dobijanja dozvola, podsticanje elektronske komunikacije naručito kod Poreske uprave... Predlažu i da se nastavi sa digitalizacijom javne uprave i proširi jednošalterski princip na ostale usluge na državnom i na lokalnom nivou.

“U cilju korišćenja transfera znanja i pozitivnih iskustava, potrebno je nastaviti sa edukacijom zaposlenih u mikro, malim i srednjim preduzećima o mogućnostima korišćenja sredstava koje pružaju evropski pretpristupni fondovi i podsticati njihovo učešće u međunarodnim istraživačkim programima. Treba podsticati implementaciju međunarodnih standarda kvaliteta kroz pružanje savjetodavne podrške sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća. Podršku obezbjediti putem pružanja finansijske pomoći i kroz podizanja nivoa znanja u svim oblastima gdje se standardi kvaliteta primjenjuju”, navede iz CBCG.

Predložili su i da se uskladi razvoj energetskog i transportnog sistema Crne Gore sa razvojem i ulaganjima u prioritetne djelatnosti razvoja privrede, kao i da se sprovede regulatorna reforma željezničkog saobraćaja i unaprijediti kvalitet aerodromske infrastrukture za potrebe opsluživanja većeg broja putnika.

“Potrebno je povećati kvalitet i transparentnost svih javnih podataka kako bi se povećala informisanost korisnika, kao i da Poreska uprava poboljša kontrolu završnih finansijskih iskaza koje dostavljaju preduzeća. Kreirati bazu prometovanih nekretnina i unaprijediti usluge katastra”, smatraju u CBCG.

Kako bi se unaprijedio turizam, Centralna banka predlaže da se više koriste potencijali za razvoj kulturnog, vjerskog, sportskog, zdravstvenog, nautičkog, kongresnog i drugih specijalnih vidova turizma. Traže i da države podstiče gradnju hotela u svim regionima, gradi infrastrukturu za zimski turizam, podstiče razvoj inovativnih turističkih proizvoda i dobijanje sertifikata kvaliteta i eko sertifikata, kao i da država poboljša promociju Crne Gore kao turističke destinacije na emitivnim tržištima.

“Rješavati problem komunalnog otpada i plastičnog otpada u moru koji ima negativan uticaj na turističku ponudu. Razmotriti uvođenje takse/poreza na proizvode od plastike kako bi se smanjila njihova upotreba. Kreirati informacioni sistem za prijavu i odjavu turista čime bi se formirala jedinstvena baza svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji i obezbijedilo sveobuhvatno elektronsko praćenje turističkog prometa”, predlažu iz CBCG.

U oblasti energetike predlažu da se nastavi sa modernizacijom i izgradnjom nove infrastrukture za proizvodnju, prenos i distribuciju energije kako bi se smanjili gubici, da se obezbijede dodatni vidovi subvencija za solarne kolektore i implementiraju standardi energetske efikasnosti stambenih objekata.

“Stimulisati korišćenje obnovljivih izvora energije u cilju supstituisanja korišćenja naftnih derivata kada je u pitanju transport, kroz uvođenje sredstava javnog prevoza koje pokreće električna energija (autobusi na električni pogon) i razne olakšice kad je u pitanju kupovina motornih vozila na električni i hibridni pogon. Izvršiti odabir strateškog partnera za berzu električne energije i razmotriti model povezivanja sa regionalnim tržištima”, naveli su iz CBCG-a.

Potrebno više pažnje za poljoprivredu i sela

Centralna banka smatra da poljoprivredu treba razvijati u cilju podrške regionalnom razvoju, supstituciji uvoza i smanjenja ekonomskih i socijalnih neravnoteža.

“Potrebno je povećati efikasnost i efektivnost programa podrške razvoju poljoprivredne proizvodnje u cilju povećanja njenog obima i kvaliteta. Raditi na uvođenju novih tehnoloških dostignuća u poljoprivrenoj proizvodnji kroz subvencije i edukaciju potencijalnih korisnika. Implementirati EU standarde u oblasti bezbjednosti hrane, jačati kapacitete veterinarske i fitosanitarne inspekcije, poboljšati sertifikaciju poljoprivrednih proizvođača naročito u pojedinim oblastima poljoprivrede (organska proizvodnja, proizvodnja u plastenicima, maslinarstvo, pčelarstvo, proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja)”, navode iz CBCG.

Predlažu i podsticanje razvoj ruralnih područja kroz obnovu i razvoj sela i investiranje u poboljšanje vodosnabdijevanja i infrastukture, kako bi se zaustavio odliv stanovništa. Traže i da se pojačaju kontrole poštovanja obaveza iz koncesionih ugovora u cilju održivog korišćenja šuma i održive ekspolatacije rijeka, kao i da se pošumljavaju površine koje su degradirane šumskim požarima sa autohtonim vrstama.

Uvesti veće kazne za one koji ponove privredni prekršaj

Uspostavljanje tržišnog poslovnog ambijenta, kako navode iz CBCG, uslov je za intenziviranje privredne aktivnosti, otvaranje potencijala rasta i podizanje nivoa kvaliteta života u zemlji. “Strukturne reforme su ključna komponenta njegovog kreiranja. U tom pravcu treba kreirati efikasni institucionalni ambijent, fleksibilno tržište rada, održivi penzioni sistem, efektivno obrazovanje i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”, smatraju u Centralnoj banci. Da bi se to postiglo predlažu brisanje neaktivnih preduzeća, kako bi se dobila realna slika o stanju nelikvidnosti, da se uvede pregresivno kažnjavanje za firme koje ponove kaznena dijela, omogući elektronsko podnošenje prijave radnika...

“Pojednostaviti administrativne procedure, skratiti rokove za postupanje, omogućiti pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, uskladiti visinu taksi sa troškovima administracije. Raditi na povećanju transparentnosti i dosljednosti u radu državnih tijela, na svim nivoima. Institucionalizovati status pomoraca kroz kreiranje registra pomoraca”, predlažu iz CBCG-a.

Proizvoditi materijale koji se koriste za autoput

Prerađivačka industrija, kako navode iz Centralne banke, predstavlja jedan od važnih potencijala razvoja crnogorske privrede u dugom roku i očekuje se dinamičniji rast ovog sektora u budućnosti.

“Stimulisati povezivanje prerađivačke industrije sa građevinskim sektorom. Korišćenjem modela javno-privatnog partnerstva razmotriti kreiranje pogona za proizvodnju proizvoda neophodnih za izgradnju preostalih dionica autoputa i drugih saobraćajnica, kao i potreba unapređenja ostale javne infrastrukture. Stimulisati proizvodnju prehrambenih proizvoda, proširiti aktivnosti u cilju povezivanja poljoprivrede i prerađivačke industrije, uz podsticanje proizvođača u pravcu unaprjeđenja standarda kvaliteta svojih proizvoda. Podsticati umrežavanje domaćih preduzeća sa globalnim lancima vrijednosti”, predložili su iz CBCG.

Oni traže i da se poboljša upravljanje otpadom u prerađivačkoj industriji, kao i da se podstakne povezivanje proizvođača drvne građe sa prerađivačima drveta kako bi se dobio viši stepen obrade sirovina.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )