Bukvić: Vojska nije sposobna da branu državnu teritoriju
"Iz Ministarstva odbrane stalno ponavljaju da će to biti riješeno na regionalnom principu, samo ne znaju kada će to biti i koliko će poreske obveznike to koštati"
Crnogorska Vojska nije sposobna da brani državnu teritoriju, a njeni sastavi imaju ograničene sposobnosti za podršku civilnim institucijama u sanaciji posledica prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa, zbog neadekvatne opreme, ocijenio je vojni analitičar, Zoran Bukvić.
Prema njegovom mišljenju, današnja Vojska nije sposobna da brani državnu teritoriju, a posebno vazdušni prostor, što znači da je nesposobna da realizuje svoju ustavnu obavezu.
"Jasno je svima da je to veoma složen proces, ali prošlo je puno vremena i to je trebalo rešiti. Iz Ministarstva odbrane stalno ponavljaju da će to biti riješeno na regionalnom principu, samo ne znaju kada će to biti i koliko će poreske obveznike to koštati", kazao je Bukvić agenciji MINA.
On je ukazao da sastavi Vojske imaju ograničene sposobnosti za pružanje podrške civilnim institucijama u sanaciji posledica prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i u drugim situacijama, zbog neadekvatne opreme.
"Novca za opremanje nema, ali ih je bilo za ugovor sa američkom privatnom firmom MPRI, oko dva miliona dolara, za obuku vojnika za učešće u ISAF misiji i milione eura za učešće pripadnika Vojske u ISAF misiji, što je neprimereno i nepotrebno", kazao je Bukvić.
Kako je naveo primjer sa vojno-obavještajnom službom pokazao je koliko je u Ministarstvu odbrane bilo neznanja ili nedostatka političke volje.
"Čas je ima, čas nema, malo je u Ministarstvu odbrane, malo u Agenciji za nacionalnu bezbednost. Danas je ima samo na papiru", rekao je Bukvić.
On je naveo da od obnove crnogorske nezavisnosti nije shvaćena suština izgradnje sistema odbrane, da je bilo mnogo neznanja, nesposobnosti i nedostatka političke volje a, kako je rekao, Skupština je zatajila i nije Ministarstvu odbrane dala zadatak kakvu Vojsku hoće da ima
Bukvić je podsjetio da na vreme nije bio formirano Ministarstvo odbrane i da je, kako je rekao, na djelu bio bezuspješan pokušaj generala da sami reformišu vojsku.
"Po prirodi stvari, bilo je iluzorno očekivati da Vojska samu sebe reformiše. Skupština Crne Gore je zatajila i nije Ministarstvu odbrane dala zadatak kakvu Vojsku hoće da ima i koliko za nju ima para", rekao je Bukvić.
Prema njegovim riječima, strategijski pregled odbrane Crne Gore (SPO) je najznačajniji polazni dokument za planiranje, programiranje i realizaciju procesa reforme sistema odbrane Crne Gore.
"Strategijskim pregledom odbrane projektovana veličina Vojske imala je 2.356 formacijskih mesta, a u aprilu 2011.godine brojna veličina Vojske smanjena je za 11 odsto i imala je 2.094 formacijska mjesta. Novim SPO Vojska bi 2018.godine trebalo da ima 1,8 hiljada pripadnika, ali nije jasno kako se do ove veličine došlo", kazao je Bukvić.
On je mišljenja da su generali napravili sistemsku grešku jer su pokušali da prekopiraju sistem odbrane država NATO saveza, što je bilo neizvodljivo.
"Ako se ima u vidu da brigada po NATO standardima ima oko 3,5 hiljada pripadnika, može se zakjljučiti da Vojska ne može da ima ni jednu brigadu. Vojska Crne Gore prvo je imala tri brigade i dvije baze, pa dvije brigade i tri baze, da bi sada imala jednu brigadu kopnene vojske, centar za obuku, logističku bazu, vazduhoplovnu bazu i mornaricu, što je čudno", rekao je Bukvić.
Kako je naveo, jedna od bitnih karakteristika Vojske je i njena materijalna formacija, odnosno dokument koji propisuje nauružanje i vojnu opremu kojom će jedinice biti opremljene, a materijalna formacija Vojske usvojena je tek u aprilu 2011. godine.
"Čudna je bila odluka Ministarsrtva odbrane da se tenkovi i sredstva protivvazdušne odbrane unište, a da nije postojala materijalna formacija jedinica i kada se nije znalo čime će jedinice biti opremljene. Sve to navodi na sumnju da su sredstva uništena pod pritiskom partnera iz NATO saveza", kazao je Bukvić.
Za protekli period u izgradnji sistema odbrane karakteristično je, smatra on, i često kršenje Ustava i zakona.
On je podsjetio da je predsednik Crne Gore, Filip Vujanović, 30. avgusta 2006. godine donio odluku o ukidanju regrutne obaveze služenja vojnog roka građana Crne Gore, ali se ne zna na osnovu kog zakona i kojih ovlašćenja.
Vujanović je 2007. godine potpisao SOFA sporazum sa SAD, za koji su pravnici rekli da je neustavan.
Pojedine odredbe SPO od prošle godine su u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i Strategijom odbrane, pa ili treba menjati te dokumente ili SPO«, kazao je Bukvić.
On smatra da se Crna Gora ne može vezivati za obaveze iz člana 5.Vašingtonskog sporazuma.
"On je uredio međusobnu obavezu članica NATO saveza, jer ako bude napadnuta jedna članica, smatra se da su napadnute sve članice i druge članice će pružiti pomoć u vidu vojne (oružane) sile", ocijenio je Bukvić.
Kako je rekao, nije dobro što je preformulisana misija Odbrana Crne Gore jer je tom snatra on, priznanje da Vojska Crne Gore niti je sposobna niti će biti sposobna da realizuje svoju Ustavnu ulogu zbog čega bi trebalo član najvišeg pravnog akta promijeniti.
Bukvić je rekao da se izdvajanja za odbrambene troškove planiraju u iznosu od 1,2 odsto BDP u ovoj godini, treba da rastu, da bi 2021. godine iznosili 1,4 odsto.
"Planirana sredstva su nedovoljna, ako se ima u vidu i dalje smanjenje brojnog stanja, pre svega za potrebno socijalno stanje pripadnika Vojska, kao i za njeno opremanje", rekao je Bukvić.
On je ocijenio da je normalno da kada se Vojska nalazi na početku reformi da se u početnom periodu izdvaja veći novac jer, kako je kazao, svako zaostajanje u pogledu reforme i opremanja može imati nesagledive posledice po sistem odbrane.
"Struktura troškova je nepovoljna. Za administraciju ove godine planira se da se utroši 66 odsto novca, a 2020. godine iznos će biti smanjen na 50 odsto. Za modernizaciju planirano je 12 odsto ove godine, a 20 odsto 2020.godine. Izdvajanja za modernizaciju trebalo bi povećati najmanje za pet odsto na račun tekućih izdataka i ona ne bi smela da budu ispod 20 odsto", rekao je Bukvić.
Kako je rekao, imajući u vidu sve navedeno, postavlja se pitanje šta su poreski obveznici dobili za ogroman novac potrošen za sistem odbrane od proglašenja nezavisnosti do danas i koji su to bezbjednosni rizici kojima se Vojska može suprostaviti i eliminisati ih.
"Ovo pitanje se stalno ponavlja, ali odgovora iz Ministarstva odbrane i dalje nema. Može se zaključiti da, možda, i Ministartvo odbrane nema odgovor", zaključio je Bukvić.
( Mina )