Kako izbjeći sve češća trovanja u školi u prirodi

Posljednji slučaj trovanja barskih osnovaca u hotelu “Planinka” na Žabljaku ponovo je aktuelizovao problem neadekvatnih uslova u kojima djeca borave tokom programa Škola u prirodi. Sedam osnovaca iz barske OŠ “Blažo Jokov Orlandić” je krajem maja hospitalizovano zbog jakih stomačnih bolova, povraćanja, dijareje i visoke temperature, a nedavno je saopšten i uzrok ovakvog stanja učenika - trovanje salmonelom. Prošle godine slični simptomi javili su se kođ đaka OŠ “Radojica Perović” tokom boravka u hotelu “Park” u Budvi. Tada je 11 osnovaca završilo u stacionaru Hitne pomoći, a Institut za javno zdravlje i Uprava za inspekcijske poslove utvrdili su da zdravstveno-sanitarni uslovi ne zadovoljavaju zakonom propisane norme, zbog čega je hotelska kuhinja neko vrijeme bila zatvorena. Prije tri godine, takođe zbog trovanja bakterijom nađenom u vodi, na rukama i rukavicama dvoje zaposlenih u hotelu, kao i na dasci za salatu vile “Lara” u Čanju više od 50 osnovaca OŠ “Vladimir Nazor” imalo je tegobe tokom programa, ili po povratku u Podgoricu, zbog čega su roditelji i uprava škole odlučili da tuže vlasnika kompleksa Vasilija Gvozdenovića. Ovaj slučaj bi trebalo da dobije svoj sudski epilog krajem ovog mjeseca.

S obzirom na to da program Škola u prirodi nije obavezan, već ga roditelji zahtijevaju ukoliko smatraju da je neophodan njihovoj djeci, postavlja se pitanje ko je odgovoran ukoliko se ovakvi slučajevi ponove i koja su mjere prevencije. Predsjednik Savjeta roditelja podgoričke OŠ “Dragiša Ivanović” Žarko Božović u izjavi za “Vijesti” ističe da ta škola već tri posljednje godine organizuje program u kompleksu u Tivtu i tvrdi da su i đaci i nastavnici, ali i roditelji zadovoljni.

“Kada pristignu ponude na raspisani tender, vrlo je bitno da najpovoljniju izaberu predstavnici školskog menadženta i savjeta roditelja. Kad kažem najpovoljnija ponuda, tu, bar u našoj školi ne mislimo na cijenu, jer su aranžamani uglavnom vrlo izjednačeni u tom dijelu. Mislimo na sveukupnu ponudu: smještajne kapacitete, datume, bezbjednost”, objašnjava Božović. Prema njegovim riječima, u OŠ “Dragiša Ivanović” su posljednje tri godine najviše obraćali pažnju na sanitarne i bezbjednosne uslove kompleksa za boravak djece.

“Kad odaberemo ponudu, uvijek tražimo dodatnu dokumentaciju čime kompleks garantuje da ispunjava sve kriterijume kako bi djeca u njemu bila bezbjedna. Tu se, ipak, ne zaustavljamo. Prije nego naša djeca otputuju, predstavnici roditelja najprije obiđu odabrani kompleks kako bi se uvjerili da je zaista sve ispravno. Mi do sada nijesmo imali problema, zato savjetujemo i roditeljima u drugim školama da na sličan način izaberu prostor za svoju djecu”, poručio je Božović. Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore “Vijestima” objašnjavaju da se infekcije salmonelom javljaju tokom cijele kalendarske godine, a najčešće su tokom ljeta i početkom jeseni.

"Prije nego naša djeca otputuju, predstavnici roditelja najprije obiđu odabrani kompleks kako bi se uvjerili da je zaista sve ispravno. Mi do sada nijesmo imali problema, zato savjetujemo i roditeljima u drugim školama da na sličan način izaberu prostor za svoju djecu"

“Stomačne tegobe uzrokovane salmonelom mogu da se registruju u vidu pojedinačnih slučajeva ili manjih, porodičnih, ali i većih epidemija koje se dešavaju u kolektivima, ustanovama za djecu, školama, restoranima, bolnicama... U većini slučajeva nastaju zbog konzumiranja hrane koja je kontaminirana, a nije dovoljno termički obrađena. Isto tako uzrok može biti neadekvatna manipulacija hranom”, napominju iz Centra. Navode da bolest obično počinje u periodu od 6 do 72 sata, a najčešće 12-36 sati, nakon unošenja zaražene hrane, što zavisi od infektivne doze, odnosno količine unijetih uzročnika i karakteristika osoba. “Bolest obično počinje iznenadnom pojavom glavobolje, povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i dijarejom. Javlja se malaksalost, žeđ i pospanost”, ističu iz Centra i “upozoravaju da djeca, starije osobe i imunokompromitovani mogu da imaju i težu kliničku formu bolesti, pa je u tom slučaju neophodno bolničko liječenje”.

Iz Centra podsjećaju na opšte mjere prevencije: ”Neophodna je edukacija lica koja rade u proizvodnji i distribuciji hrane, sprovođenje pravilnih postupaka prilikom pripremanja i čuvanja hrane, kao i sprovođenje lične higijene”, zaključili su iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Kazne za neodgovorne od 5.000 do 20 hiljada eura

Iz Uprave za inspekcijeske poslove “Vijestima” je saopšteno da Zdravstveno-sanitarna inspekcija sa sigurnošću može utvrditi da je došlo do trovanja salmonelom samo ukoliko se potvrdi prisustvo salmonele u hrani koju su konzumirali oboljeli.

“Ili ukoliko je neko od zaposlenih koji direktno rukuje hranom bio kliconoša ili oboljeli od salmoneloze. Oboljeli ili kliconoša koji rukuje hranom može kontaminirati direktno ili preko predmeta svoju okolinu i hranu. Salmoneloze pripadaju grupi sezonskih crijevnih zaraznih bolesti i češće se javljaju u ljetnjim mjesecima”, pojasnili su iz Uprave. Ističu da Zakon o bezbjednosti hrane propisuje novčanu kaznu od 5.000 do 20.000 eura za pravno lice ako proizvodi i stavlja u promet hranu koja je nebezbjedna.“A odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura”, poručuju iz Uprave.

Provjeriti i iskustva drugih

Božović je kolegama u drugim školama preporučio da uvijek provjere i saslušaju iskustva drugih. “Prije konačne odluke o najpovoljnijom ponudi treba se uvijek raspitati da li je u tom kompleksu boravila još koja škola, kakva su njihova iskustva, jesu li zadovoljni. To je jedna od najboljih preporuka”, dodaje Božović.

( Tina Popović )