Izmjene zakona o ANB: Ako se zadire u ljudska prava saglasnost mora dati sud
Novi zakon reguliše tajni nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama, u zavisnosti od vrste podataka koji se pribavljaju
Predsjednik Vrhovnog suda odobravaće audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja prilikom mjera tajnog praćenja i osmatranja, a u izuzetnim slučajevima direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) može odobriti otpočinjanje tog postupka, predviđeno je izmjenama Zakona o ANB.
U obrazloženju izmjena Zakona, koje je u četvrtak utvrdila Vlada, ocjenjuje se da će taj akt značajno doprinijeti sadržajnijem i cjelovitijem uređenju rada ANB, čime će dodatno biti unaprijeđeni postupci za prikupljanje, obradu i korišćenje podataka, implementacijom visokih standard u zaštiti ljudskih prava i sloboda
Nadležnosti Agencije su preciznije definisane, propisivanjem izričite obaveze da o podacima koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti izvještava policiju i državno tužilaštvo.
"Polazeći od okolnosti da se pripkupljanje podataka od građana vrši isključivo na principu dobrovoljnosti, data je mogućnost da Agencija zatraži od policije da sa građaninom koji nije dao izričitu saglasnost obavi razgovor, uz učešće ovlašćenog službenika Agencije, ali samo ako postoji vjerovatnoća da ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu bezbjednost", navodi se u predloženom zakonu.
Razrađena ovlašćenja u prikupljanju podataka
Značajne novine predviđene su u poglavlju kojim je uređeno tajno prikupljanje podataka.
"Detaljno su razrađena ovlašćenja ANB u prikupljanju podataka radi uspostavljanja optimalanog skupa instrumenata (sredstava i metoda), a kojima raspolažu i obavještajno bezbjednosne službe bezbjednosnih sistema zemalja članica NATO i Evropske unije", kaže se u zakonu.
Navodi se da je u primjeni sredstava i metoda kojima se zadire u ljudska prava i slobode građana obezbijeđena procedura odobravanja od sudske vlasti, u skladu sa najvišim standardima.
"Procedura primjene i način odobravanja tajnog praćenja i osmatranja, uz koršćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje, razrađena je, u zavisnosti od vrste tehničkog dokumentovanja, na foto (koje, kao i do sada, odobrava direktor Agencije) i audio, video i druge oblike (digitalno i drugo) tehničkog dokumentovanja, koje odobrava predsjednik Vrhovnog suda", kaže se u zakonu.
Izuzetno, kako se navodi, u slučaju posebne opravdanosti i hitnosti, ukoliko bi odlaganje otpočinjanja primjene onemogućilo postizanje svrhe radi koje se predlaže, predviđena je mogućnost da direktor Agencije može odobriti samo otpočinjanje tajnog praćenja i osmatranja uz korišćenje tehničkih sredstava, bez prethodne odluke predsjednika Vrhovnog suda.
"U tom slučaju, direktor Agencije je dužan da, neposredno po otpočinjanju primjene, predloži donošenje sudske odluke, odnosno da u protivnom obustavi primjenu, a podatke i dokumenta na kojima su ti podaci zabilježeni uništi", precizira se u predloženom zakonu.
Reguliše se i tajni nadzor
Novi zakon reguliše tajni nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama, u zavisnosti od vrste podataka koji se pribavljaju.
"Propisano je da je za sve vrste podataka, osim za one o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, potrebno odobrenje predsjednika Vrhovnog suda, kao i da se (kao i do sada) može odobriti, odnosno produžavati za period do 24 mjeseca".
Novina je i odredba da, ukoliko Agencija ne raspolaže podacima o identitetu lica i ne može ih na drugi način pribaviti, predlog (i odobrenje) za nadzor nad elektronskim komunikacijama radi pribavljanja podataka o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija može da sadrži druge raspoložive identifikacione ili tehničke podatke.
"Bez prisile"
Zakonom su preformulisana dva od šest razloga, odnono osnova za odobravanje primjene mjera tajnog nadzora (MTN).
“Izmjena tačke 2 člana 14 Zakona predložena je radi usaglašavanja sa Ustavom i davanja mogućnosti za primjenu MTN u slučajevima postojanja osnova sumnje da su ugrožene najviše ustavne vrijednosti (nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet, bezbjednost i pravni poredak). Tačka 4 člana 14 preformulisana je da obezbjeđuje da u slučaju postojanja osnova sumnje da je ugrožena nacionalna bezbjednost špijunažom i odavanjem tajnih podataka, to bude osnov za primjenu MTN”, kaže se u obrazloženju zakona.
Predlogom Zakona pažljivo su, kako se navodi, odvagane profesionalne potrebe i zahtjevi za efikasnošću rada Agencije u suprotstavljanju savremenim bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama, sa standardima u zaštiti ljudskih prava i sloboda.
"Takođe, kao ni do sada, u radu Agencije nije data mogućnost bilo kog oblika prisile u prikupljanju podataka".
Neblagovremeno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ANB, kako se ocjenjuje, usporilo bi aktivnosti na realizaciji preporuka vezanih za poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO.
( Mina )