Bataljon Vostok brani pravoslavlje od Zapada

Sa pancirima i rasparenim maskirnim uniformama, muškarci iz istočne Ukrajine, Rusije i Osetije čistili su oružje jedan pored drugoga u nekadašnjoj bazi ukrajinske vojske, a sada sjedištu separatističke milicije u Donjecku.

Bataljon „Vostok“ - ili Istočni bataljon - do zuba je naoružana i dobro organizovana borbena jedinica koja se nametnula na istoku Ukrajine i čini se da nastoji da povede borbu za otcjepljenje ovog regiona od Kijeva i pripoji ga Rusiji.

U grupi u bazi nalazi se najmanje pet boraca iz Sjeverne Osetije, regiona ruskog Kavkaza, i iz enklave Gruzije koja uživa rusku podršku. Oni su priznali da su se sa njima borili i Čečeni iz nekada pobunjeničkog ruskog regiona Čečenije, ali da su oni u međuvremenu otišli kući.

Prisustvo boraca iz Rusije i bivših sovjetskih oblasti vjerovatno će biti jedna od glavnih tema razgovora naovoizabranog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka sa američkim kolegom Barakom Obamom, a kasnije vjerovatno i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Podjela zemlje je konačna. Sada ne postoji ništa što nas ujedinjuje s njima (sa vlašću iz Kijeva)“, kazao je Rojtersu Aleksander Hodakovski, komandant bataljona „Vostok“ koji je ranije prebjegao iz ukrajinske službe državne bezbjednosti.

„Podjela zemlje je konačna. Sada ne postoji ništa što nas ujedinjuje s njima (sa vlašću iz Kijeva)“, kazao je Rojtersu Aleksander Hodakovski

„Kijev je već shvatio da je izgubio jugoistočnu Ukrajinu, koja se nalazi u sferi ruskog uticaja, i da će to na ovaj ili onaj način ostati tako“, kazao je ovaj 41-godišnjak.

Pribran i opušten, Hodakovski je sušta suprotnost od mnogih svojih saboraca - ćutljivih momaka koje kriju lice fantomkama - koji su nedavno vodili teške borbe protiv ukrajinske vojske oko aerodroma u Donjecku i Karlovki.

Po njegovom mišljenju, ovaj konflikt predstavlja dio globalnog zastoja između Rusije i SAD u bipolarnom svijetu.

„Tehnički, mi smo bili nezavisna država, ali su granice bile formalnost i mogli smo da se osjećamo dijelom Rusije“, kazao je. „Ne želimo da budemo protiv Rusije, a ukoliko sklopimo savez sa EU i NATO, automatski ćemo biti protiv nje.“

Strani borci u bataljonu „Vostok“ u Donjecku navode različite razloge zašto su se pridružili grupi.

„Moj lični motiv je vjera, zaštita pravoslavlja od Zapada“, kazao je Oleg iz Sjeverne Osetije (na sjevernom obodu Kavkaza).

„Oni su nas 2008. ubijali, a Rusi su nas spasli. Došao sam da im vratim dug“, kazao je drugi mladić koji se nije predstavio.

Moskva i Tbilisi su 2008. kratko ratovali oko pobunjeničkog gruzijkog regiona Južna Osetija (graniči se sa Sjevernom Osetijom), koju Rusija od tada smatra nezavisnom državom, mada ona nije međunarodno priznata.

Oleg je kazao Rojtersu da su on i još 14 momaka iz Sjeverne Osetije učestvovali u borbama oko aerodroma u Donjecku. Među poginulima je bio i jedan Čečen.

„Ovdje više nema Čečena, a bilo ih je. U četvrtak su otišli sa ranjenima i tijelima poginulih. Oni su bili dobrovoljci, a ne 'kadirovci'“ (pripadnici milicije Ramzana Kadirova, čečenskog lidera kojeg je postavio Kremlj).

Puška i brojanica: Straža na punktu u Donjecku; Foto: Reuters

Hodakovski je kazao da u njegovoj jedinici ima oko 1.000 ljudi i da pristižu novi „dobrovoljci“ sa iskustvom u strukturama državne bezbjednosti ili vojske. Bataljon „Vostok“ počeo se formirati početkom maja.

Jedinica je nedavno počela da demonstrira snagu i protiv nekih drugih separatističkih grupa koje smatraju „lupežima“.

„Rusi preko nas ostvaruju svoje ciljeve”

Hodakovski, koji je zadužen za državnu bezbjednost u „vladi“ samoproglašene republike Donjeck, sarađuje sa oružanom jedinicom „Oplot“ i separatističkim „premijerom“ Aleksandrom Borodejem.

„Neki političari iz Moskve finansiraju svoje ljude u našoj vladi; to je neizbježna neophodnost“, kazao je.

Denisa Pušiljina, lidera „Narodne Republike Donjeck“ smatra samo figurom i priznaje da nema iluzija o tome koji su ciljevi Moskve. „Mislim da nas Rusija koristi da ispuni svoje geopolitičke interese i kao tampon ka Zapadu. Mi se oko toga ne zavaravamo. Ali i sa tim saznanjem, mi se držimo Rusije jer je to naša kultura“, zaključio je Hodakovski.

Galerija

( Danka Vraneš Redžić )