Mikić: Od vlasti koja je učestvovala u ratnim zločinima, ne može se očekivati da procesuira samu sebe
On tvrdi da je aktuelni režim u Crnoj Gori ključni faktor zbog čega nema adekvatnog suočavanja sa prošlošću i procesuiranja ratnih zločina
Dokumenta Vlade i Državnog tužilaštva po pitanju ratnih zločina pokazuju da se tužilaštvo zaustavlja na strategijama, umjesto da se proaktivno bavi svojim poslom, sprovođenjem istraga i podizanjem optužnica za pitanja ratnih zločina, kazao je danas izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
Ističe da i ako su državni tužilac Ivica Stanković i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica više puta naglašavali da su predmeti ratnh zločina prioritet državnih sudova, država nije učinila gotovo ništa novo u pristupu rješavanja pitanja ratnih zločina.
“Država je isplatila nekoliko miliona za odštetu i naknade za nematerijalnu štetu žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama, ali tužilaštvo nije učinilo gotovo ništa po pitanjima komandne odgovornosti i individualizacije krivice za ratne zločine bez obzira na brojna upozorenja u godišnjim izvještajima Evropske unije i kritikama međunarodne zajednice”, objašnjava Mikić.
“Crnogorsko tužilaštvo za više od 10 godina u većini slučajeva ratnih zločina još uvijek nije odmaklo od faze izviđaja, dok je dio postupaka okončan oslobađajućim presudama. Jedine kazne imamo za zločine u logoru Morinj u ukupnom trajanju od 12 godina, ali su te presude više posljedica pritisaka iz Evropske unije i zemalja regiona nego stvarna želja aktuelne vlasti da se procesuiraju ratni zločini“, navodi Mikić.
On tvrdi da je aktuelni režim u Crnoj Gori ključni faktor zbog čega nema adekvatnog suočavanja sa prošlošću i procesuiranja ratnih zločina.
„Od DPS-a čiji su visoki funkcioneri podstrekivali i učestvovali u ratovima 90-tih i partije koja zabranjuje i povlači iz upotrebe udžbenike istorije (primjer udžbenik za IV razred gimnazije iz 2009. godine) u kojima su prvi put tretirana pitanja odgovornosti pojedinih tadašnjih (ali i današnjih) visokih državnih funkcionera za ratna dešavanja u Dubrovniku, ali i prvi put javno u udžbeniku istorije postavljena pitanja odgovornosti za druge ratne zločine ne možemo očekivati da predvode proces sučavanja sa prošlošću. Od tih ljudi je iluzorno očekivati da insistiraju na individualizaciji krivice za ratne zločine”, tvrdi Mikić.
Dodaje da Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore mora proaktivnije da djeluje, preispita do sada prikupljene dokaze i aktivno radi na prikupljanju novih.
„U tužilaštvu su svjesni da ih istraga komandne odgovornosti za napad na Dubrovnik može odvesti, između ostalih, i do nekih aktuelnih visokih državnih funkcionera pa je pitanje da li je to razlog nedostatka volje i želje da se ove istrage na adekvatan način sprovedu“, zaključuje Mikić.
( Vijesti online )