Vladini projekti pod znakom pitanja: Dugovi brži od investicija

Izgradnja autoputa prema sjeveru počinje u februaru, imaćemo više od 600 miliona eura stranih investicija i rast ekonomije od 3,5 odsto, saopštio je premijer Milo Đukanović svoja predviđanja za 2014. godinu u decembru prošle godine.

Međutim pet mjeseci kasnije već je jasno da neke investicije neće početi kada je bilo planirano, i da će uticaj direktnih stranih investicija na domaću ekonomiju biti manji. Neto priliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca iznosio je 46 miliona.

Ovoliki ekonomski rast potreban je vladinoj statistici kako državni dug ove godine ne bi prešao granicu 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, čijim prelaskom bi Crna Gora postala visoko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je iznosio 1,9 milijardi ili 65,5 odsto BDP-a. Vlada očekuje i da će ove investicije smanjiti nezaposlenost i povećati državne prihode.

Godina međutim nije počela kako je Đukanović planirao. Kineski partneri za gradnju autoputa nijesu uvedeni u posao 25. februara, kako je tada premijer precizirao. Prije četiri dana je izjavio da su pregovori u završnoj fazi i da "možemo da kažemo da sedmicama mjerimo kada će mašine biti na terenu i početi gradnja autoputa". Problem sa ovom investicijom je što je Crna Gora prošle sedmice emitovala novu emisiju euroobveznica sa kojom je već ispunila cijelu kvotu zaduženja za ovu godinu. Zbog toga ne ostaje prostor da uzme prvi dio kredita od 100 miliona za autoput. Ovaj dio autoputa Smokovac-Mateševo koštao bio ukupno 800 miliona eura. Međunarodni monetarni fond saopštio je da je protiv ove investicije jer bi u sadašnjoj situaciji državni dug, uz zaduženje za autoput, narastao na 73 odsto BDP-a u naredne četiri godine.

Investicija od milijardu eura, ali u godišnjim fazama od 50 miliona: Luštica

Osim autoputa Vlada je značajan priliv stranih investicija ove godine očekivala od projekta Luštica bej. Predsjednik kompanije Orascom Samih Saviris prije tri dana kazao je da su u proteklih pet godine od početka projekta investirali 50 miliona, a da će od ove godine investicije povećati na 50 miliona godišnje. Ukupna investicija je procijenjena na 1,1 milijardu.

Od svih do sada pokrenutih velikih stranih investicija u Crnoj Gori najdalje je otišao projekat turističko-stambenog naselja i marine Porto Montenegro. Kompanija Adriatik Marinas od 2005. godine je investirala 165 miliona eura. U toku je druga faza proširenja marine vrijedna 30 miliona, a završava se gradnja kondo hotela Regent vrijednog 50 miliona, koji treba da bude otvoren u avgustu.

Dalje od rušenja starog hotela „Plavi horizont“ nisu odmakli ultrabogati investitori iz Katara iako im je Opština pomagala prepravljajući urbanističke planove kako bi umjesto hotela gradili većinom vile i stanove. U zastoju je i projekat luksuznih golf terena sa tursitičkim naseljem jer investitor Boka grupa, kojoj je Vlada već produžavala rok, još nije dostavila bankarsku garanciju da će sprovesti najavljeni investicioni program od 250 miliona eura.

Problema ima i u realizaciji projekta Portonovi u Kumboru, vrijednog 500 miliona eura i koji bi trebalo da bude završen u maju 2016. Izvršni direktor kompanije Azmont Investments Server Birkan je prije 15 dana za “Vijesti” kazao da projekat nije dovoden u pitanje iako je smijenjen njegov prethodnik Džejms Vilson, nijesu počeli betonski radovi najavljeni za april, a nije završena ni državna studija lokacije.

Zvanično zbog administrativnih, ali i političkih problema u budvanskom parlamentu već godinama čeka projekat turističkog naselja na Kraljičinoj plaži između Bara i Budve. Zbog spora sa visinom kirije i produženjem zakupa miruje i projekat stambeno-turističkog naselja u Miločeru.

Ogromne investicije ne smanjuju nezaposlenost u Tivtu

Iako važi za najuspješniju opštinu u privlačenju stranih investicija, one Tivtu nijesu pomogle da smanji nezaposlenost. U gradu u kojem se razvijaju Porto Montenegro i Luštica Bay, stopa nezaposlenosti je preko 13 odsto – najveća u Boki Kotorskoj i jedna od najvećih na Crnogorskom primorju. Podatak da je od ukupno 744 nezaposlenih Tivćana najviše onih najobrazovanijih sa VII stepenom stručnosti – 216, pokazuje da investicije poput gradnje i preprodaja nekretnina ne traže inženjere, doktore, kompjuterske stručnjake, profesore, već nekvalifikovanu ili slabije obrazovanu radnu snagu - građevinske radnike, konobare, spremačice, kuvare, čistačice...

U Porto Montenegru trenutno radi 270 ljudi dok je u Arsenalu, kada je 2007. zatvoren zbog gradnje marine, bilo upošljeno preko 490 radnika. Od ljudi koji sada rade u Adriatik Marinasu 70 su stranci, a među 200 ostalih, Tivćana nema ni pola.

Početak gradnje energetskih objekata na jesen

Vlada je očekivala i da će ove godine imati značajne prilive stranih investicija u energetici, ali značajniji radovi mogući su tek na jesen.

“U trci za izgradnju II bloka TE Pljevlja ostale su tri kompanije‚ jedna češka i dvije kineske, i u narednom periodu očekuje se dostavljanje njihovih konačnih ponuda i predloga ugovora za realizaciju, nakon čega će se pristupiti izboru najpovoljnije. Izgradnja objekta će, prema planu, trajati oko 3 godine od potpisivanja ugovora”, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva ekonomije.

Đukanović je prije četiri dana najavio da će se 29. maja znati partner za gradnju drugog TE, a ministar ekonomije Vladimir Kavarić je ranije najavio da će radovi početi krajem godine. U zavisnost od izabrane ponude investicije će vrijedjeti od 210 do 330 miliona.

Druga velika energetska investicija je gradnja podvodnog kabla od Jaza do Italije, velike trafostanice i mreže dalekovoda. Podvodni kabl gradi italijanska Terna i vrijednost te investicije je 760 miliona eura. Za gradnju trafostanice potpisan je krajem prošle godine ugovor sa Simensom, kome je predato gradilište 4. marta. Prema riječima predsjednika Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragana Laketića u toku su pripremni radovi, a na jesen će početi obimnije investicije. Za dio dalekovodne mreže od Lastve do Čeva izabran je španski Iberdrol, koji takođe počinje radove na jesen, a za dio od Čeva do Pljevalja tek treba da se objavi tender. Izgradnja trafostanice i dalekovoda je obaveza CGES-a, a vrijednost investicije je 100 miliona.

Galerija

( Siniša Luković, Slavica Kosić )