Istraživanje podmorja: Realno je da nađu naftu i gas

U crnogorskom podmorju gotovo je sigurno da postoje rezerve nafte, a naročito gasa, jer sve dosadašnje analize govore u prilog toj tvrdnji i vjerujem da će predstojeća istraživanja to i potvrditi, kazao je “Vijestima” hidrološki ekspert prof. dr Mihailo Burić.

Burić je član tima za izradu studije procjene uticaja na životnu sredinu koja se radi u okviru projekta istraživanja ugljovodonika u podmorju, ćime je direktno uključen u kompletan postupak. Nedavno je završen javni poziv za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika na koji se javilo šest inostranih kompanija koje su dostavile tri punude za taj posao.

Burić je kazao da je radeći na zadatku koji je dodijeljen timu čiji je član, naišao na rezultate ranijih istraživanja u kojima su “identifikovani brojni naftno-gasni objekti”. Između 1975. i 1980. godine su, kako je podsjetio, urađene četiri bušotne na blokovima koji pripadaju podmorju Bara i Ulcinja. Na tim lokacijma sada je ponuđeno 13 blokova koji se prostiru od granice sa Albanijom ka Ulcinju, Baru i Budvi.

“Tu se potencijalno može očekivati oko 200 milijardi metara kubnih gasa, i možemo samo da zamislimo šta bi to značilo za Crnu Goru”, kazao je Burić dodajući da svoja očekivanja bazira na osnovu prethodnih istraživanja. Osim bušotina, kako je rekao, ranije su rađena i detaljna namjenska seizmička istraživanja radi prognoza potencijala gasa i nafte.

“Ovdje se takođe radi o prognozama. Na osnovu prethodnih istraživanja se definiše potencijalnost tih područja i na osnovu tih rezultata proističe da se tu potencijalno može očekivati oko 200 milijardi metara kubnih”, rekao je on. Burić je kazao i da bi trebalo da se ima konkretna bušotina, da se posmatra pritisak i količina za određeno vrijeme i da se sve detaljno snimi.

“Ovdje su dosadašnja istraživanja pokazala da se radi o veoma perspektivnom području i da su ove prognoze sasvim realne. Zaključak kolega specijalista za naftu je da je podmorje Crne Gore visoko atraktivno i zbog toga se zahtijevaju hitna nova i dodatna geofizička i geološka istraživanja i studije. Na kraju se to završava sa istražnim bušotinama koje se pretvaraju u eksploatacione i na osnovu njih se potvrđuju prognoze o komercijalnim količinama prirodnog gasa”, objasnio je on, dodajući da je još rano da saopštava šta će pokazati izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu.

( Marijana Camović )