Lov na tajno Putinovo blago

Kada je Obamina administracija, kao odgovor na oružanu intervenciju Moskve u Ukrajini, nametnula sankcije pojedinim Rusima na meti se našao i dugogodišnji suvlasnik trgovinske kompanije „Ganvor grupa“. Njegovo ime Genadij N. Timčenko većini Amerikanaca je nepoznat, međutim u saopštenju Ministarstva finansija SAD bila je i rečenica za koju su Obama i njegov tim znali da će privući pažnju ruskog predsjednika. „Putin ima investicije u Ganvoru i možda pristup sredstvima Ganvora“, navodi se u saopštenju.

Godinama je sumnja da Putin ima sakriveno bogastvi intrigirala analitičare, opozicionare, novinare i obavještajne službe ali niko od njih nije uspio da ga otkrije. Pominjane su cifre od 40, pa čak i 70 milijardi dolara, što bi značilo da je Putin najbogatiji šef jedne države u svjetskoj istoriji. Za sve ove glasine i spekulacije skoro da nije bilo opipljivih dokaza, a iz Ganvora su žestoko demantovali bilo kakve finansijske veze sa Putinom. Međutim Obamina reakcija na ukrajinsku krizu, mada po mišljenju kritičara spora i slaba, ponovo je oživjela 15-godišnji globalni lov na Putinovo skriveno bogatstvo.

Do sada američka vlada nije nametnula sankcije samom Putinu, a zvaničnici kažu da se to neće ni dogoditi u bližoj budućnosti, tvrdeći da bi lični napad na šefa države doveo do kako kažu „nuklearne“ eskalacije. Međutim zvaničnici kažu da se nadaju da će privući Putinovu pažnju tako što će im na meti biti njemu bliski ljudi poput Timčenka i drugih poslovnih magnata poput Jurija Kovalčuka, Vladimira Jakunjina, Borisa Rotenberga, Igora Sečina predsjednika državne naftne kompanije Rosnjeft i Alekseja Milera, šega državnog energetskog giganta Gasprom.

Putin je u 2013. godini prijavio prihod od svega 102 000 dolara, navodi se u saopštenju Kremlja. On već godinama sa prezrenjem odbacuje tvrdnje o ličnom bogatstvu. „Vidio sam neka dokumenta u vezi sa ovim“, kazao je on 2008. „To je prosto trač koji ne zavređuje pažnju. Smeće. Iščačkali su nečiji nos i to razmazali po papiru“.

Ipak, skupi satovi na njegovoj ruci i izgradnja palate na obali, za koju Kremlj poriče da pripada Putinu, privlače pažnju. Pojedini tvrde da Putin možda želi novac, ili da izgleda kao da ga ima, zbog toga što je to mjerilo statusa i moći u društvu čija je tranzicija na kapitalizam proizvela instant milijardere na ruševinama komunizma.

Ministarstvo finansija SAD nije pružilo dokaze kojim bi podržala tvrdnju o Putinovom udjelu u Ganvor, međutim po pravilima da bi bila objavljena ona je morala biti potvrđena tako da bi izdržala i sudsku tužbu. Ganvor, firma sa sjedištem u Švajcarskoj imala je prošle godine prihod od 91 milijarde dolara, saopštila je da je Ministarstvu finansija SAD proslijedila dokumenta koja dokazuju da nemaju veze sa Putinom.

U američkim diplomatskim depešama koje je objavila organizacija Vikiliks takođe se pominje ova tema. U depešama se Putin povezuje ne samo sa Ganvorom već takođe i sa Surgutnjeftegasom, velikom naftnom kompanijom, pa čak i sa Gaspromom, međutim i tamo se koriste riječi poput „glasine“.

CIA je 2007. godine napravila tajnu procjenu Putinovog bogatstva koja nikada nije objavljena, tvrde zvaničnici koji su je pročitali. Ova procjena, kazali su zvaničnici, uglavnom se bavila tvrdnjama koje je kasnije iznio jedan ruski politički analitičar koji je kazao da Putin kontroliše akcije u Ganvoru, Gaspromu, Surgutnjeftegasu čija je vrijednost tada iznosila oko 40 milijardi dolara.

Putinova vila na Crnom moru

Još od početka njegove političke karijere, Putinovo poslovanje je sumnjivo. Dok je bio zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih, njegov kabinet je odobravao licence pojedinim favorizovanim kompanijama da izvezu 92 miliona dolara u nafti, drvnim prerađevinama, metalu i drugim proizvodima u zamjenu za istu količinu uvezene hrane. Međutim hrana nikada nije stigla. Ipak nije jasno da li je Putin tada zadržao novac za sebe ili je bio više zainteresovan za to kako će biti raspodijeljen, budući da su državnu imovinu razgrabili novopečeni kapitalisti. Berezovski, tajkun koji je pomogao Putinu da dođe na vlast u Kremlju, da bi kasnije postao njegov ljutiti protivnik, ispričao je kako je tražio i dobio Putinovu pomoć u vezi sa poslom u Sankt Peterburgu i zatim mu ponudio mito što je ovaj odbio.

Tokom godina mnogi su se bavili Putinovim finansijama. Britanski magazin „Ekonomist“ povezivao je Putina i Timčenka 2008. godine. Timčenko je tužio list, ali je kasnije odustao a Ekonomist je objavio saopštenje: „Prihvatamo uvjerenja iz Ganvora da niti Vladimir Putin, niti drugi visoki ruski politički zvaničnici nemaju udio u Ganvor“.

Biznismen, Sergej Kolesnikov, objavio je otvoreno pismo 2010. godine u kojem kaže da je pomogao Putinu da tajno izgradi palati vrijednu milijardu dolara na obali Crnog mora. Kremlj je ovu tvrdnju odbacio kao „apsurdnu“. Boris J. Nemcov, opozicioni lider objavio je 2012. godine izvještaj u kojima detaljno opisuje predsjedničke „igračke“ na raspolaganju Putinu, uključujući 20 rezidencija, 15 helikoptera, četiri jahte i 43 aviona.

Gari Kasparov, ruski šahovski majstor i lider opozicije kazao je da je Putinovo bogatstvo sigurno tako dobro zakopano da je njegovo postojanje teško dokazati po standardima koje tipično zahtijeva američko zakonodavstvo. „Siguran sam da je u dometu, ali morate prekršiti neka pravila da biste došli do njega“, kazao je on. Sankcije koje su do sada uvedene, po njegovom mišljenju, nijesu ostavile neki utisak. „Moraju da ubijede Putina da su ozbiljni“, kazao je on.

Bez potrebe za ličnim bogatstvom

O tome koliko je Putinu bitan novac dosta se razglabalo kako u Rusiji tako i na Zapadu. Budući da se nalazi na platnim spiskovima vlade još od kako je bio u KGB-u, po mišljenju mnogih Putin se više povodi nacionalizmom i težnjom za moći nego materijalnim dobitkom.

Putin navodno posjeduje i akcije u Gaspromu

Sa pristupom državnim luksuzima poput palata, aviona i automobila, on naizgled nema pretjeranu potrebu za ličnim bogatstvom.

„Ukoliko on zaista ima sav taj novac negdje sakriven, čemu to“, upitao je Brus K. Misamor, koji je bio finansijski direktor kompanije Jukos prije nego što je ruska vlada zatvorila glavnog akcionara Mihaila Hodorkovskog, zaplijenila mu imovinu i većinu proslijedila Sečinovom Rosnjeftu. „Šta ima od toga? Da li je to samo ego? Vjerovatno, neće to ostaviti nasljednicima. Sumnjam da će Putin postati jedan od vodećih svjetskih filantropa“.

Prevod: Nada Bogetić

Galerija

( Piter Bejker (The New York Times) )