Borovinić predlaže budućim srednjoškolcima: Ako će posao - u zavarivače

Mašinska škola je jedna od rijetkih stručnih škola koja svake godine ima makar dva popunjena zanatska profila. Ipak, za onaj koji donosi najviše novca, polumaturanti nijesu zainteresovani.

Radi se o zanimanju zavarivač koje je, tvrdi direktor Mašinske škole Žarko Borovinić, jako plaćeno i traženo, kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu.

Ova škola nudi više smjerova koji su polumaturantima jako zanimljivi, a jedina u zemlji obrazuje kadar za rad u željeznici. Međutim, uvijek su neki obrazovni profili atraktivniji od drugih, pa se tako svršeni osnovci više interesuju za saobraćajne i mašinske četvorogodišnje smjerove nego za željezničke i zanate.

Borovinić ističe da je moderna zavarivačka radionica dar njemačke Organizacije za razvoj (GTZ), koja je vrijedna 30.000 eura i željno iščekuje učenike.

“To je prava mala fabrika. Pored najsavremenijih mašina za koje imamo sertifikate od najvećih svjetskih zavarivačkih kompanija, imamo i dio starih mašina za ručnu mašinsku obradu. To su raritetne mašine, iz 1946. godine, koje su i danas neophodne za pojedine segmente ručne mašinske obrade”, ističe Borovinić.

Iz jedne od laboratorija

Bez obzira na dobre uslove za obuku, polumaturanti izbjegavaju ovo zanimanje trećeg stepena:

“Polumaturanti ne prepoznaju baš prednosti zanimanja zavarivača. Zavarivanje je svuda neophodno. Čak i u pozorištu. Da bi se na scenu postavila scenografija, neke predmete je potrebno zavariti. A ko će to bolje nego profesionalni zavarivači? Uz to, radi se o zanimanju koji donosi najviše novca, a potrebno je najmanje ulaznog kapitala za samostalan posao. Zavarivači su izuzetno traženi kod nas, ali i u zapadnoj Evropi. Možda je problem u tome što polumaturanti nijesu dovoljno informisani tokom osnovne škole, a mi imamo kratak period da reagujemo i da im približimo sve prednosti ovog i drugih zanata”.

Ostala zanatska zanimanja ipak nijesu bez interesovanja. Tako je ova škola prošle godine upisala dva odjeljenja zanatlija: jedno iz mašinstva, a drugo iz saobraćaja. Automehaničari dijele kabinet sa kolegama sa četvorogodišnjeg smjera - automehatroničar.

Uz opremu vrijednu takođe 30.000 eura dijagnostifikuju kvarove, a direktor škole tvrdi da su nakon završenog srednjeg obrazovanja potpuno spremni za najmodernije automehaničarske radionice: “Oni koji žele da se bave tim poslom i koji imaju potrebu da tokom srednje škole zaista steknu znanje, potpuno su spremni za posao na najsavremenijim mašinama”.

Od ove godine kreće novi smjer - mašinski tehničar za energetiku

Pored špedicije i carine, te tehničara energetike, Mašinska škola od ove školske godine nudi novi obrazovni profil za poštansku logistiku.

“Mašinski tehničar za energetiku je jedno od perspektivnijih zanimanja, jer se bavi obnovljivim izvorima energije. Kako kao država da planiramo poboljšamo stanje u energetskom sektoru, nesporno je da će svi mladi ljudi koji završe ovaj smjer moći da nađu zaposlenje”, kaže Borovinić.

Tu su i tri željeznička smjera – tehničar vuče (mašinovođa), tehničar tehničko-kolske djelatnosti i saobraćajno-transportni tehničar (otpravnici vozova).

Robotičari će ići u Prag

Učenici Mašinske škole već dvije godine sa takmičenja u robotici donosi medalje.

“Već se pripremamo za evropsko takmičenje naredne godine u Pragu. Nadamo se da ćemo uspjeti da ponovimo uspjehe od ranijih godina, a to neće biti teško ako poznajete upornost naših đaka”, ističe Borovinić. On napominje da je dobro to “što smo robotički pismeni”: “Velika je čast uzeti medalju u društvu mnogo bogatijih škola iz razvijenih djelova svijeta. To dokazuje da posvećenost može prevazići materijalne nedostatke”.

( Tina Popović )