Prvi put mlađoj generaciji prijeti lošije zdravlje od njihovih roditelja
Uz probleme direktno povezane sa zdravljem, gojaznost utiče i na društvo s obzirom na to da smanjuje aktivnost i produktivnost
Gojaznost je rastući izazov javnog zdravstva širom svijeta i pogađa ljude svih starosnih grupa.
Posebno je zabrinjavajuća povećana pojava gojaznosti u populaciji između 18 i 24 godina, što pokazuje da mlađa generacija prvi put ima povećan rizik da bude slabijeg zdravlja od svojih roditelja. Pojačana tjelesna aktivnost i svakodnevne male promjene u prehrani, poput unosa sto kalorija manje svakog dana, mogu pomoći u sprečavanju debljanja, objavilo je Međunarodno udruženje za zaslađivače.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), 17 odsto odrasle populacije u Evropskoj uniji je gojazno, dok 52 odsto ima prekomjernu tjelesnu težinu. Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da gojaznost i prekomjerna tjelesna težina direktno utiču na zdravlje i očekivanu životnu starost i povezani su sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su povišeni krvni pritisak, dijabetes tipa II, bolesti srca i srčani udari (vodeći uzroci smrti u Evropskoj uniji u 2008. godini) te neke vrste tumora (posebno rak dojke i rak debelog crijeva).
Uz probleme direktno povezane sa zdravljem, gojaznost utiče i na društvo s obzirom na to da smanjuje aktivnost i produktivnost.
Osnovni uzrok gojazsnosti i prekomjerne tjelesne težine je energetska neuravnoteženost između unesenih i potrošenih kalorija. Iako pojedina zdravstvena stanja takođe imaju uticaja, gojazsnot je najčešće posljedica nekoliko faktora poput društvenih običaja, prehrambenih navika, tjelesne neaktivnosti i okoline koja podstiče gojaznost. Svi ti faktori dovode do povećanog unosa namirnica koje su bogate mastima, smanjenja tjelesne aktivnosti neaktivnog načina života.
Pojačana tjelesna aktivnost i svakodnevne male promjene u prehrani, poput unosa sto kalorija manje svakog dana, mogu pomoći u sprečavanju debljanja. Kombinacija promjena u prehrani, kao što su odabir hrane i pića s manjom kalorijskom vrijednosti ili korištenje niskokaloričnih zaslađivača koji mogu da smanje dnevni unos kalorija i do 10 odsto, češća tjelesna aktivnost i jačanje svijesti o broju kalorija u namirnicama ključni su u kontroli tjelesne težine.
Prema riječima profesora Grega Vajta s Istraživačkog instituta za sport i fiskulturu na Unievrzitetu Džon Mures u Liverpoolu, češća tjelesna aktivnost može doprinijeti ne samo kontroli tjelesne težine i sprečavanju dijabetesa tipa II, već i velikim uštedama u svjetskim budžetima koji se tiču zdravstvene zaštite.
Na nedavno održanoj konferenciji Međunarodnog udruženja za zaslađivačea Vajt je podsjetio na zapanjujuću činjenicu da je tjelesna neaktivnost odgovorna za oko 16 odsto smrtnih slučajeva kod muškaraca i žena. Istovremeno, samo oko 40 odsto muškaraca i oko 30 odsto žena u Ujedinjenom Kraljevstvu navodi da svakodnevno provodi preporučenu količinu vremena vježbajući, ali taj procenat realno, nakon objektivne procjene, zapravo iznosi samo 5 odsto. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno za odrasle i sat vremena za djecu, što se može rasporediti i u intervale od 10 minuta, ako takav ritam više odgovara načinu života. U svakom slučaju, bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je od sjedenja i mirovanja.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno za odrasle i sat vremena za djecu, što se može rasporediti i u intervale od 10 minuta, ako takav ritam više odgovara načinu života. U svakom slučaju, bilo kakva tjelesna aktivnost bolja je od sjedenja i mirovanjaProfesor Vajt je kritikovao vlasti zbog izdvajanja malih iznosa za edukaciju o zdravlju i pogodnostima tjelesne aktivnosti u poređenju sa sredstvima koja se troše na zdravstvena pitanja koja pogađaju manji broj ljudi s manjim uticajem na ekonomiju.
"U promociju tjelesne aktivnosti najmanje se ulaže, iako neaktivnost jednako utiče na razvoj bolesti srca kao i pušenje. Značaj tjelesne aktivnosti potrebno je isticati od najranije dobi pa bi tako škole trebalo da vrednuju i nivo tjelesne aktivnosti i tako pokažu kako ona utiče na bolje rezultate na ispitima“, istakao je Vajt.
"Istraživanja pokazuju da se rizik razvoja hroničnih bolesti smanjuje sa češćim i intenzivnijim vježbanjem i kretanjem. Ista je situacija i s depresijom, a za razliku od mnogih čarobnih ljekova, fiskultura ne donosi nuspojave. Male promjene u nivou tjelesne aktivnosti imaju velik uticaj na smanjenje rizika pojave dijabetesa tipa II, srčanog udara, raka dojke ili debelog crijeva, visokog krvnog pritiska, povišenih masnoća u krvi, metaboličkog sindroma ili razvoja zavisnosti.“
Vajt je dodao i da bi usredređenost na tjelesnu spremnost i smanjenje zdravstvenih rizika mogla biti efikasniji pristup kod gojaznih osoba ili osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
"Brojni ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću pate od zapostavljenosti u društvu ili depresije, a tjelesna aktivnost se pokazala efikasnom u poboljšanju njihovog psihološkog i društvenog stanja. Najbolji je pristup u povećanju nivoa tjelesne aktivnosti kombinacija aerobnih vježbi (hodanje, plivanje i ostale aktivnosti od kojih se 'zadišemo') i vježbi snage koje poboljšavaju potrošnju glukoze u mišićima. Obje vrste aktivnosti povećavaju potrošnju masti i metaboličku težinu.
Istraživanja su pokazala da četiri ciklusa 30-minutnog hodanja nedjeljno tokom dva mjeseca znatno doprinose poboljšanju zdravlja.“
Vajt je istakao i da u slučaju pretilih osoba ima istine u izreci da je bolje biti debeo i u formi nego normalne tjelesne težine i van tjelesne forme.
"Čak i kod gojaznih osoba s indeksom tjelesne mase većim od 35 dva i po sata umjerene tjelesne aktivnosti nedjeljno povećava očekivanu životnu starost iznad uobičajene kod osoba normalne tjelesne težine koje se dovoljno ne kreću.“
Vajt je zaključio da je svima u cilju odrediti koji im tip vježbanja najbolje odgovara i nakon toga ga se pridržavati.
Galerija
( Vecernji.hr )