Tužioci pišu strategije, ratne zločine ne diraju
Prvih šest mjeseci ove godine u SDT nije bilo novoformiranih predmeta zbog krivičnih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom (ratni zločini)
Državno tužilaštvo ima četiri dokumenta koja se bave strategijom istraživanja ratnih zločina, ali nema nijednu istragu, suđenje, novu optužnicu, niti je obezbijeđen i jedan dokaz na osnovu koga bi se mogli ponoviti postupci koji su okončani oslobađajućim presudama.
To se vidi iz vladinog, ali i dokumenata Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva.
Iako je Evropska komisija ranije u izvještajima potencirala i potrebu odgovornosti rukovodnog kadra za zločine na prostoru bivše Jugoslavije i same Crne Gore, do toga nikad nije došlo. Po dolasku novog VDT-a Ivice Stankovića Državno tužilaštvo najavilo je reviziju u sedam predmeta za ratne zločine, među kojima su i četiri najveća - “Morinj”, „Bukovica”, „Deportacija”, „Kaluđerski laz” kako bi provjerili da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene. U tim slučajvima bio je optužen uglavnom niži kadar i bivši funkcioner koji je međuvremenu preminuo.
To je bilo prije dvije godine, nedugo zatim VDT je poručio da bez proaktivnog tužioca koji je naoružan postojanom optužnicom nema pravde u slučajevima koje predstavljaju najteže zločine – genocid, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin.
„Suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina jedan je od prioriteta crnogorske državno-tužilačke organizacije“, dodao je on nekoliko mjeseci kasnije.
Stanković je još 2015. donio “Strategiju za istraživanje ratnih zločina” sa uputstvima o tome šta bi trebalo uraditi. U Izvještaju za poglavlje 23, koji je Vlada objavila krajem jula, piše da je “SDT pripremilo tri izvještaja o sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina” i dostavilo ih VDT-u. To je bilo, kako piše, u januaru, aprilu i junu ove godine.
U vladinom dokumentu piše da presuda za zločine nije bilo, navodi se da je u toku suđenje Nikšićaninu Vladu Zmajeviću, optuženom da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom rata na Kosovu 1999. Piše da pomažu kolegama sa Kosova i BIH u dvije istrage, kao i da pomažu kolegama iz Doboja za jednu osobu osumnjičenu u slučaju “Kaluđerski laz”.
NVO CGO je nedavno upozorio da Tužilaštvo nedovoljno koristi mehanizme kojima bi moglo ubrzati procese za ratne zločine, što je obeshrabrujuće za proces suočavanja sa prošlošću. I organizacija “Amnesti internešnal” je nedavno saopštila da tužilaštvo ne radi dovoljno na procesuiranju slučajeva ratnih zločina iz devedesetih. * 7 prijava odbačeno je prošle godine za ratni zločin, dok ove godine SDT nije postupalo ni po jednoj krivičnoj prijavi, niti su neku odbacili
( Mila Radulović )