EU: Dodatne, ali ne ekonomske sankcije Rusiji

Evropska unija sprema dodatne sankcije Rusiji s obrazloženjem da Moskva nije dovoljno učinila za smanjenje zaoštrene situacije u Ukrajini, kao što su to danas, sa sastanka u Njemačkoj, poručili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland.

Za sada se, međutim, ne razmatraju i šire ekonomske kaznene mjere ruskoj privredi i bankama, jer većina članica EU smatra da još ima izgleda za političko rješenje ukrajinske krize, imajući u vidu da je OEBS već uspostavio neke kanale saradnje s Moskvom, a naročito Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Grčka misle da bi to imalo veliku štetu za evropsku privredu.

Rusija već namjerava da znatno poveća ekonomsku saradnju s Kinom i otvori vrata kineskim investicijama, a jedan veliki gasovod će uskoro početi da Kini isporučuje ruski gas, javila je agencija Blumberg.

Rusija već namjerava da znatno poveća ekonomsku saradnju s Kinom i otvori vrata kineskim investicijama, a jedan veliki gasovod će uskoro početi da Kini isporučuje ruski gas

Kako su agenciji Beta prenijeli upućeni izvori u Savjetu ministara EU, moguće je da šefovi diplomatija evropske dvadesetosmorice u ponedjeljak u Briselu na spisak sankcija dodaju još petnaestak ruskih pojedinaca i dva preduzeća vezana za poslovanje na Krimu i Donjecku.

Kancelarka Merkel i predsjednik Oland su ipak predočili, kako je to protumačeno u medijima u EU, da ni ekonomske sankcije Rusiji nisu isključene ako bi propali predsjednički izbori u Ukrajini, jer bi to, kako su rekli, "dodatno oslabilo" tu zemlju.

Ali vođe Njemačke i Francuske su istovremeno od privremenih vlasti u Kijevu zatražili da prije izbora ne preduzimaju ofanzivne akcije na pobunjenom istoku zemlje, u času kad se u evropskim medijima i diplomatskim krugovima smatra da je vojna ofanziva kijevskih vlasti loše vođena, pobunjeni gradovi nisu ni izdaleka "smireni", a žrtve i loš utisak u javnosti rastu.

Ocjene strategije i taktike ruskog vrha oko daljeg razvoja prilika u i oko Ukrajine su u zapadnim medijima i izvorima dosta oprezne, iako je naročito u reagovanjima Berlina povoljno primljen poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina pristalicama federalizacije Ukrajine ili prisajedinjenja ukrajinskog istoka Rusiji da ne održavaju za sjutra zakazani referendum o samostalnosti, kao i stav Putina da ukrajinski predsjednički izbori treba da budu održani.

Vođe Njemačke i Francuske su istovremeno od privremenih vlasti u Kijevu zatražili da prije izbora ne preduzimaju ofanzivne akcije na pobunjenom istoku zemlje, u času kad se u evropskim medijima i diplomatskim krugovima smatra da je vojna ofanziva kijevskih vlasti loše vođena, pobunjeni gradovi nisu ni izdaleka "smireni", a žrtve i loš utisak u javnosti rastu

Britanski dnevnik Financial Times smatra ra "ruski predsjednik ima mnoge adute, ali su mu rješenja ograničena, naročito zato što je pod unutrašnjim političkim pritiskom da se ne povlači".

Pariski dnevnik "Mond" u naslovu ocjenjuje da je "Putin očuvao sve svoje pravce djelovanja", a prenosi i tvrdnju ruskog lista "Komersant" da je Moskva "u snažnim pregovorima sa Zapadom".

U evropskom izdanju američkog dnevnika "Volstrit džornal" naglasak se stavlja na to da su "američki političari naglasili razočaranje zbog oklijevanja Njemačke da se sučeli s Rusijom oko Ukrajine" i da je za Njemce veoma opasno da se nastavi "žestokom linijom".

Britanski list "Gardijan" uvjeren je da je "Zapadu ostalo malo toga osim puta pregovora" s Moskvom.

( Beta )