Putinova taktika da izbjegne nove sankcije?

Promoskovski separatisti na istoku Ukrajine su ignorisali javni poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da odlože referendum o autonomiji i objavili da će glasanje biti održano u nedjelju.

Ta odluka, u suprotnosti sa Putinovim pomirljivim tonom od srijede, izazvala je zaprepaštenje Zapada, koji strahuje da će referendum pocijepati Ukrajinu.

Politički analitičari kažu da je Putin možda očekivao da pobunjenici neće odustati od referenduma, pokazujući da nisu pod njegovom kontrolom. Distancirajući se od procesa koji Zapad neće priznati, Putin se možda takođe nada da će izbjeći dalje sankcije s obzirom na to da ranije uvedene mjere počinju da pogađaju ekonomiju.

Njegov portparol je rekao da je Kremlju potrebno više informacija o odluci pobunjenika. Dodao je da je objava pobunjenika došla tek nakon što je vlada u Kijevu proglasila nastavak vojne operacije, implicirajući da je Ukrajina kriva što pobunjenici nisu poslušali Putina.

NATO je optužio Moskvu da je angažovala specijalne snage u akciji preuzimanja djelova istočne Ukrajine nakon aneksije Krima u martu. Putin je nakon prvobitnog negiranja priznao da su njegove trupe aktivne na Krimu ali tvrdi da one nisu prisutne na istoku Ukrajine.

Putinov iznenadni poziv na odlaganje referenduma, te odluka pobunjenika da ga održe, komplikovala je napore SAD i Evrope da dogovore zajedničku politiku koja bi mogla dovesti do strožih ekonomskih sankcija Rusiji.

EU je neposredno prije najave referenduma poručila da plebiscit „neće imati nikakav demokratski legitimitet i da bi samo pogoršao situaciju“.

Brisel je napravio osnovu za moguće sankcije protiv ruskih kompanija, uključujući energetske gigante, a diplomate kažu bi u ponedjeljak mogli odlučiti kojih, i da će meta biti samo one povezane sa Krimom.

"Nova igra?"

Dok mnogi stanovnici Ukrajine koji govore ruski strahuju od diskriminacije pod novim vlastima Kijeva, nije jasno koliku podršku uživaju separatisti, od kojih većina kaže da im je kranji cilj pripajanje Rusiji. Ankete pokazuju da većina želi da ostane u Ukrajini, ali uz veću autonomiju.

Putin je rekao da će njegov poziv na odlaganje referenduma otvoriti put za pregovore o ublažavanju krize koja je dovela do desetina žrtava u sukobima između vojske i separatista na istoku Ukrajine i rivalskih grupa u južnoj luci Odesa.

On je juče ponovo optužio Kijev, rekavši da je krizu izazvala „neodgovorna politika“, dok u prijestonici Ukrajine, gdje međunarodni posmatrači predstavljaju nove mirovne predloge, zvaničnici kažu da vlada neće pregovarati sa „teroristima“ - kako zovu separatiste.

Putinov poziv separatistima da odgode održavanje referenduma o nezavisnosti iznenadio je mnoge i u Rusiji i u Ukrajini.

Neki smatraju da je to zaokret u politici Kremlja dok su drugi sumnjičavi i upozoravaju na „novu igru“ ruskog lidera.

Ako Kremlj nije koordinisao odluku pobunjenika da ne odustanu od referenduma, Putin rizikuje njihovo povjerenje i sposobnost da utiče na njih.

Takav javni šamar bi mogao izazvati sumnje u njegovu sposobnost da osigura da Rusija izađe kao pobjednik u najgoroj krizi između istoka i Zapada od Hladnog rata, ocjenjuje Rojters.

Ruski nacionalistički komentator Aleksandar Dugin kaže da mnogi proruski aktivisti osjećaju da ih je Putin iznevjerio. „To saopštenje dato na sastanku između Putina i šefa OEBS mnoge je razočaralo."

Neki posmatrači isključuju mogućnost da je bivši KGB-ovac rizikovao toliko ne konsultujući se sa pobunjenicima.

„Mislim da je malo vjerovatno da, kada je uputio zahtjev za odlaganje referenduma o secesiji, Putin nije znao kakav će biti odgovor,“ kaže Marija Lipman iz Karnegi centra u Moskvi.

„Međutim, to se može iskoristiti da pokaže da stanovnici na istoku Ukrajine nisu Rusi, da ne dobijaju naredbe iz Rusije, da Rusija nema kontrolu nad njima jer rade samo ono što žele,“ rekla je.

Popularni ukrajinski dnevnik „Sevodnja“ opisuje Putinov potez kao „iznenadan“ i tvrdi da je za mnoge ljude to priznanje učešća u orkestriranju krize na jugoistoku Ukrajine.

Međutim, politički analitičar Vadim Karasjov kaže da, ako se referendum održi uprkos Putinovom pozivu na odlaganje, Moskva će to iskoristiti kao dokaz da ne stoji iza proruskih separatista.

Istaknuti ukrajinski novinar Dmitro Timčuk duboko sumnja u Putinove motive. „Putin je počeo novu igru. „Još ne znamo o čemu je riječ, ali je očigledno da nije vrijeme za opuštanje.“

Odlučio da mu je dosta?

Rojters piše da je Putin možda odlučio da je postigao sve što je mogao u Ukrajini - da se mora zadovoljiti pripajanjem Krima - te da se nisu stekli uslovi za aneksiju djelova istočne Ukrajine.

„Talas nasilja posljednjih nedjelja ga je možda ubijedio da Rusija više ne kontroliše događaj“, navodi britanska agencija.

Građanski rat na njenoj granici bi rizikovao potpaljivanje nasilja i nestabilnosti u samoj Rusiji sa nepredvidivim posljedicama po Kremlj i mogućnost dodatne štete po već posustalu ekonomiju, zaključuje Rojters.

Drugi su mišljenja da Moskva ostaje posvećena destabilizaciji istočnih djelova Ukrajine.

Analitičar Stanislav Belkovskij, koji često kritički piše o politici Kremlja, izjavio je za „Komersant“ da to nikako ne znači zaokret u politici Moskve prema Ukrajini. „To je taktičko manevrisanje. Putinov stav se nije promijenio. On definitivno želi da preuzme kontrolu nad jugoistokom Ukrajine.“

OEBS prihvatljiv za Rusiju

Rojters piše da je za Putina uvijek problem kako vratiti duha u bocu nakon što ga je pustio buđenjem nacionalnog ponosa i aneksijom Krima.

Šansu da u tome uspije mogla bi mu pružiti OEBS, koji je pripremio „mapu puta“ za okončanje krize, a to bi moglo biti objašnjenje za Putinovu iznenadnu objavu nakon sastanka sa predsjednikom Švajcarske, koji trenutno predsjedava OEBS.

OEBS je možda Rusiji prihvatljiviji od bilo kojeg drugog posrednika za postizanje kompromisa sa Zapadom oko budućnosti Ukrajine, ocjenjuje Rojters.

„Jasno je da Rusija i druge sile pregovaraju iza zatvorenih vrata. Nezamislivo je da je švajcarski predsjednik samo došao i dogovorio se sa Putinom“, smatra Lipman.

Opozicioni lider Gari Kasparov je ukazao na ekonomsku pozadinu ublažavanja Putinovog stava.

„Putin objavljuje povlačenje trupa i prihvata ukrajinske izbore odmah nakon sastanka sa švajcarskim predsjednikom. Izgleda da su banke moćnije od tenkova“, napisao je na Tviteru.

( Angelina Šofranac )