Putin hoće novi Dejton u Ukrajini?

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je juče promoskovske separatiste u Ukrajini da odlože referendum o otcjepljenju samo pet dana prije nego što je trebalo da se održi, potencijalno vrativši Ukrajinu sa ivice nasilnog raspada.

To je bio prvi znak kremaljskog lidera da neće podržati referendum koji su proruske snage zakazale za nedjelju na kojem je trebalo da se građani izjasne o nezavisnosti dvije istočne provincije.

Putin je takođe objavio da povlači ruske trupe sa ukrajinske granice, u obraćanju koje bi se moglo ocijeniti kao najveći preokret otkako je počela kriza u Ukrajini. Međutim, NATO, Pentagon i Bijela kuća kazali su da ne primjećuju znake ruskog povlačenja.

„Pozivamo predstavnike jugoistočne Ukrajine, pristalice federalizacije zemlje da odlože referendum planiran za 11. maj“, kazao je Putin nakon sastanka sa šefom Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju koji je obećao da će OEBS uskoro predložiti „mapu puta“ sa ciljem ublažavanja ukrajinske krize.

On je istakao da bi to stvorilo uslove za dijalog između vlasti u Kijevu i separatista.

„Povlačimo trupe”

„Stalno govore da ih brine naša vojska kod ukrajinske granice. Mi smo je povukli. Danas oni nisu na ukrajinskoj granici, već na lokacijama na kojima izvode svoju redovnu obuku - na poligonima“, kazao je Putin.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen je kazao da „Rusija treba da se drži preuzetih međunarodnih obaveza, da prestane da podržava separatiste i da povuče trupe sa granice kako bi se pronašlo političko rješenje.“

Lider proruskih separatista kazao je da će razmotriti Putinov poziv na odlaganje referenduma.

„Gajimo najveće poštovanje prema predsjedniku Putinu. Ukoliko on to smatra neophodnim, naravno da ćemo razgovarati o tome“, kazao je Rojtersu Denis Pušiljin u Donjecku.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je Putinov poziv na odlaganje referenduma odbacio kao „praznu priču“. Bijela kuća je ocijenila da „nelegitimno i nelegalno“ glasanje treba da se otkaže, a ne da se odloži.

Analitičari smatraju da će pobunjenici poslušati Putinov apel da odlože glasanje.

„Među onima koji se suprotstavljaju ukrajinskim trupama trebalo bi da prevlada logika po kojoj oni shvataju da bi bez podrške Rusije i njene vojske mogli biti izloženi snažnim vojnim napadima“, kazao je Jevgenij Minčenko, politički analitičar blizak Kremlju.

Analizirajući Putinov postupak, Rojters navodi da je ruski predsjednik za sad postigao što je mogao, bez preduzimanja potencijalno katastrofalnog poteza slanja vojske u Ukrajinu.

Vraćanje ekonomije s ruba recesije

Takođe je istaknuta mogućnost da ruska ekonomija koja je na rubu recesije, trpi pritisak zapadnih sankcija. EU i SAD su nešto ranije zaprijetile novom rundom sankcija ukoliko Rusija nastavi dalje da se miješa u situaciju u Ukrajini, a održavanje referenduma u nedjelju smatralo se potencijalnim okidačem za to.

Vrijednost ruskih akcija skočila je nakon Putinovih izjava koje su protumačene kao znak da je manja mogućnost uvođenja novih štetnih mjera i da su i Zapad i tržišta odahnuli od najvećeg strahovanja - ulaska desetina hiljada ruskih vojnika u Ukrajinu.

Putin može da poentira činjenicom da će separatisti u istočnoj Ukrajini koji su u Donjecku proglasili „narodnu republiku“ gotovo sigurno moći da o svom statusu diskutuju sa vladom u Kijevu.

Prodao referendum za ravnopravne pregovore

„Putin je referendum mijenjao za mogućnost da Kijev počne razgovore na ravnopravnoj osnovi sa Republikom Donjeck, što je veoma bolno za Kijev“, kazao je moskovski analitičar spoljnopolitičkih pitanja Vladimir Frolov.

Putin možda osjeća da mu je najsigurnija varijanta da dođe u poziciju da oblikuje budućnost Ukrajine, a da ne izvrši invaziju, pritiskanje Kijeva da vrši ustupke u pregovorima sa proruskim snagama na istoku.

Ruski predsjednik je takođe pokazao volju za kompromisom kroz relativno pomirljive opaske o predsjedničkim izborima u Ukrajini 25. maja za koje je kazao da predstavljaju „korak u ispravnom smjeru“. Međutim, dodao je da se na izborima neće ništa odlučiti ukoliko svi građani ne budu sigurni da će im biti zaštićena prava, što ostavlja Moskvi odškrinuta vrata da osudi glasanje i prebaci krivicu na Kijev.

Frolov smatra da Putin želi da razgovori između ukrajinske vlade i separatista dovedu do „novog Dejtona, gdje bi Kijev bio prinuđen da prihvati onakvu Ukrajinu kakvu Rusija želi da vidi“. Ovaj analitičar je za Rojters ocijenio da bi tako Ukrajina mogla da završi faktički podijeljena kao što je Bosna i Hercegovina danas.

S druge strane, Putin ne može da bude siguran u kojem će pravcu krenuti ti pregovori. Takođe rizikuje da od sebe odbije pristalice koje su se u posljednje vrijeme napajale iz neumornih ruskih medija pričama o ukrajinskoj agresiji protiv mirnog stanovništva koje se brani na istoku.

Stanovnici oblasti pod kontrolom promoskovskih separatista bili su zatečeni Putinovim opaskama u vrijeme kada se činilo da region hrli ka neminovnoj nezavisnosti u nedjelji krvoprolića koje je dovelo animozitet prema Kijevu do vrhunca, naveo je Rojters.

„Možda Putin ne razumije situaciju“, kazala je Natalija Smoler, penzionerka koja je donosila hranu pobunjenicima na barikadama u Slavjansku. „Nema šanse da se taj referendum ne održi.”

( Danka Vraneš Redžić )