Zašto Pošta radi protiv države?

Preduzeće Usefa isplatilo je Zavodu za izgradnju Bara više od četiri miliona eura na ime učešća u zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog objakta G13, u zahvatu DUP-a Topolica I.

To piše u reagovanju advokatice kompanije Usefa Zorice Đukanović, na tekst “Tužilaštvo krenulo na Pavićevića”.

“Usefa obavlja djelatnost u skladu sa zakonima. Nijesu u pitanju nikakvi 'navodni ruski biznismeni' ,kako je navedeno u tekstu, već se radi o ozbiljnom privrednom subjektu, koji ima 25 zaposlenih i obaveze prema državi po osnovu poreza i doprinosa izmiruje redovno.

- Kada je u pitanju poslovni odnos između ZIB-a u stečaju i Usefe, zaključen je Ugovor o zajedničkoj izgradnji, 25.02.2011. za stambeno-poslovni objekat G13, u zahvatu DUP-a Topolica I.

- Predmet ugovora je zajednička izgradnja navedenog objekta, a Usefa je na ime učešća u izgradnji, isplatila ZIB-u u stečaju 4.207.500 eura, o čemu posjeduju izvode o izvršenim uplatama.

- Ovim ugovorom ugovorne strane su uredile svoje odnose, na način što je utvrđen ukupan iznos investicije. Obaveza ZIB-a je bila da izvede radove po sistemu ključ u ruke i da objekat izgradi i pripremi za primopredaju do 31.12.2012.

- Zaključen je i aneks ugovora 17.01.2012. čijim su članom 2 ugovorne strane izvršile dopunu člana 6 osnovnog ugovora, na način što su saglasnom voljom ugovornih strana izvršili podjelu stanova i poslovnih prostora.

- Nijesu tačni navodi da je Usefa sa stečajnim upravnikom zaključila dogovor o unošenju imovine Pošte CG u stečajnu masu, niti objekta Pošte i zemljišta koje predstavlja parking prostor.

- Nijesu tačni navodi da se radi o 'ruskom biznismenu' koji je kupio i 'Gradsku kafanu u Herceg Novom', što se može nesporno utvrditi uvidom u Centralni registar privrednih subjekata.

- Iz navedenog je nesporno da Usefa posluje u skladu sa propisima, i da je ušla u posao sa ZIB-om u stečaju u cilju izgradnje objekta i u potpunosti izmirila ugovorne obaveze i na kraju Usefa je povjerilac koji je u ovom postupku oštećen i povjerilac sa najvećim potraživanjima.

- U roku od šest mjeseci Usefa više puta se obraćala ponudom Pošti, za prenos dozvole za gradnju na Usefu i nastavak građevinskih radova na objektu G-13, ali oni nisu bili zainteresovani.

Bez obzira što je Pošta apsolutno isti investitor kao i Usefa, i ima iste obaveze u okviru dodatnog finansiranja izgradnje objekta G-13, sve ponuđene varijante od strane Usefe isključivale su dodatne troškove Pošte vezane za završetak gradnje u ukupnom obimu.

Prvi zahtjev Usefe prema Pošti, pored spremnosti da se završi izgradnja objekta, uključivao je i rješavanje spornih pitanja vezanih za građevinsku parcelu, a to je uplata Pošti na rate, u skladu sa ugovorenom dinamikom isplate. Pošta je to ignorisala.

Nakon toga Usefa je preko Odbora povjerilaca stečajnog dužnika ZIB-a i direktno obavijestila Poštu da je preduzeće spremno da preuzme obaveze Pošte vezane za dodatne troškove za izgradnju 329 kvadrata poslovnog prostora, predaju istog u posjed i vlasništvo Pošti i uklanjanje postojeće zgrade Pošte. Po mišljenju preduzeća je bilo cjelishodno uknjižiti na Poštu veći dio zemljišta poslije uknjižbe vlasnika objekta u katastru, da bi ona mogla da ga iskoristi u korist države. Bez obzira na ponudu koju je Pošta imala, odabrali su poziciju očekivanja pokretnog talasa štete za državu i sve povjerioce. Postavlja se pitanje zašto Pošta postupa protiv interesa države i namjerno sprečava završetak objekta.

- Onog momenta kada je ZIB ušao u stečaj i kada je postalo jasno da objekat neće biti izgrađen i predat kupcima u skladu sa ugovorima, Usefa se prva obratila kupcima, Pošti i ZIB-u sa inicijativom za završetak radova.

Usefa je jedina od investitora objekta bila spremna da preuzme dodatne troškove vezane za završetak izgradnje... Svojom aktivnošću Usefa je branila ne samo svoje, nego i interese Pošte i kupaca stambenih jedinica, ali i pokušala da zaštiti privredu Crne Gore od posljedica nerada.

( Jelena Jovanović )