Egzistencijalna pitanja i dalje u sjenci identitetskih

Egzistencijalna pitanja u izbornim kampanjama i dalje su u sjenci identitetskih, čim ih neka od političkih elita pokrene kao svoj izraz ili izlaz, saopšteno je na panel diskusiji koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, ocijenila je da crnogorsko društvo nikako da indentitetska pitanja izdigne iz dimenzije ličnog u prostor demokratskog što se, kako je navela, provlači i tokom ovih lokalnih izbora. Ona je kazala da je CGO objavio dopunjenu publikaciju Izbori i izborni program 2012 – Suština ili forma, koja obuhvata studiju o političkom spektru i pozicijama, kao i osvrt na anlizu sadržaja, kvaliteta, dosljednosti i provjerljivosti izborne političke ponuda. „Ovom publikacijom pokušavamo da učvrstimo osnove političkog pamćenja, akcentirajući odnos učesnika crnogorskog političkog sistema prema brojnim, egzistencionalno važnim pitanjima, prati se i odnos političkih aktera prema izgradnji državnih institucija koje treba da uspostave funkcionalan sistem vladavine prava“, pojasnila je Uljarević. Prema njenim riječima, nivo evropskih integracija, kao i podrška koju taj proces ima u crnogorskoj javnosti, ne korespondira sa karakterom političke dinamike koja artikuliše crnogorsku političku scenu. „Istovremeno se otvaraju ključna pregovaračka poglavlja, i žučno brane identitetski stavovi, ide se od personalnog poistovjećivanja sa državom do nepriznavanja simbola, a sve pozivajući ser na demokratske i građanske principe“, precizirala je Uljarević. U CGO smatraju da razvoj kulture političkog pamćenja, kao i samih političkih ponuda i subjekata, sporo napreduju. „Činjenica da u Crnoj Gori i dalje imamo naglašene negativne i personalne kampanje u odnosu na političke protivnike, pa čak i potencijalne saveznike, ukazuje na nizak nivo generalne političke kulture, brojne kadrovske i organizacione nedostatke političkih subjekata, ali i na izostanak strategije dugoročnog djelovanja“, navela je Uljarević. Razvoj demokratije u Crnoj Gori odvija se, smatra ona, na krajnje autentičan način – bez dovoljno korišćenja i uvažavanja političke nauke ili komparativne prakse. Uljarević je ocijenila da političke kampanje polako prepoznaju egzistencijalna pitanja, poput nezaposlenosti, siromaštva, kvaliteta zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema, nezavisnosti pravosuđa, efekata borbe prtotiv korupcije i organizovanog kriminala. „Ali ta pitanja i dalje ostaju u sjenci identitetskih, čim ih neka od političkih elita pokrene kao svoj izraz ili, zašto ne reći, izlaz“, kazala je Uljarević. Prema njenim riječima, veoma se malo konkretnih mjera nudi za rješavanje nagomilanih društvenih ptoblema, a pitanje prava grupa poput LGBT, osoba sa invaliditetom i RAE populacije, kao i suočavanje sa prošlošću, rodna ravnopravnost, održivi razvoj, zaštita životne sredine, kultura, sport - ostaju uglavnom van fokusa partija. „Uz, vjerovatno, procjenu da se njima ne dobijaju većinski glasovi“, dodala je Uljarević.

Stojiljković: U normalnim zemljama imate političke neizvjesnosti Profesor Zoran Stoiljković ocijenio je da je Crna Gora u ovom trenutku ima kapacitet da postigne širok, ne samo politički nego i socijalni konsenzus da, kako je naveo, hoće da bude normalna, pristojna država sa odgovornim i kompetentnim političkim elitama. „Postoji konsenzus, i kod stanovništva i kod političara, da je nesporna destinacija Evropska unija. Kod stanovništva još ne postoji, ali kad postoji kod većinskog dijela političke elite, biće to i konsenzus o evroatlantskim integracijama. Onda ulazite u jedan proces u kojem nema nazad“, naveo je Stoiljković. Crna Gora je, kako je ocijenio, na najboljem putu da postane normalna država, i sa stanovišta demokratskih procedura izmjenjivosti. „Normalna zemlja je ona u kojoj imate izvjesnu dozu političke neizvjesnosti“. „Zemlja u kojoj se politika mijenja samo perifernim zaokretima u dominantoj stranci, postaje dosadna i partiji stranci i njenim simpatizerima, a frustrirajuće djeluje na opoziciju i njene sljedbenike jer se širi neka vrsta političkog mazohizma ili depresije u kojoj, za koga god da glasate, vjerujete da će pobijediti Demokratska partija socijalista (DPS)“, pojasnio je Stoiljković. On je ocijenio da je Crna Gora na putu da postane „do kraja pristojna zemlja“. „To znači da pređe iz onoga što se zove manjkava demokratija u nešto što je liberalno-predstavnička, čak nadgledana demokratija“, rekao je Stoiljković. On je kazao da u regionu postoji uvjerenje da je ovo vrijeme personalizacije i medijalizacije politike, i da izborni programi ne igraju nikakvu ulogu. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je to još problemantičnije. „Zato što su u Crnoj Gori, osim možda Nove srpske demokratije i manjinskih stranaka, svi socijaldemokrate“, kazao je Stoiljković navodeći da tu i nema neke razlike u sistemu obećanja, i da „u programima sve vrvi od socijalne kohezije i pravde, inkluzivnosti, smanjenja siromaštva i nezaposlenosti“.

Sekulić: Dio nas glasa jer smo manje loš izbor Poslanik DPS-a , Predrag Sekulić, rekao je da mu je žao što će ta partija političku scenu Crne Gore „napraviti dosadnom i u narednom periodu“. „Iz prostog razloga što, kada pravite ankete i pitate građane, čak i oni koji ne glasaju za DPS smatraju da ćemo mi biti pobjednici i na narednim izborima. On je kazao da oni koji žele da se bave politikom i da dugo budu na političkoj sceni – nemaju pravo da obmanjuju građane ni u jednom dijelu. „To je nešto što je konstantno u politici DPS-a. Ukoliko to napravite na jednim izborima, stići će vas kazna na drugim, tim prije što smo mi maslo društvo gdje sve što je rečeno, obećano i napisano zaista mora da bude ispunjeno, a ako ne bude – da se objasni zašto nije i kada će to biti“, naveo je Sekulić. On je kazao da građani glasaju za DPS zato što je ta partija, kako je naveo, najbolji izbor. „A moram da priznam da nas jedan dio građana glasa i zato što smo manje loš izbor od drugih, ali to je već sociološki problem“, rekao je Sekulić. Prema njegovim riječima, ova generacija političara DPS-a gradila je neke veoma važne infrastrukturne objekte. „Za infrastrukturne objekte je u posljednjih nekoliko godina dato više nego što je zaduženje Crne Gore prema inostranstvu, tako da znamo gdje je otišao novac. Znači, govorimo o dobrim domaćinima“, kazao je Sekulić.

Lekić: Crna Gora na mnogim ravnima nije država svih nas Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić smatra da je Crna Gora od 2012. godine nazadovala na mnogim planovima, naročito na planu legalnosti i kontrole vlasti. „Nije postala država svih nas, naročito ne u socijalnoj ravni, a ni u nacionalnoj imajući u vidu da se tu više stvaraju neki prividi sa koalicijama nacionalnih elita, iz vrlo prizemnih motiva, a ne suštinske integracije“, ocijenio je Lekić. On je kazao da u Crnoj Gori nove afere zatrpavaju stare i to, kako je naveo, jako dobro funkcioniše. „Nedostatak političkog pamćenja je da se zaborave neke stvari koje su eklatantne, a stvar je još komplikovanija ako mislimo na političko pamćenje u istorijskom smislu, koje je takođe neophodno“, rekao je Lekić. Prema njegovim riječima, vlast i opozicija treba da se konfrontiraju, i to je normalno. „U normalnim društvima, opozicija ne crpi svoj legitimet na kritici svega što postoji, nego ima sposobnost prihvatanja i priznavanja nečega što je dobro, a vlast treba da je, prije svega, odgovorna, što je najslabija tačka u crnogorskom društvu“, kazao je Lekić. Taj elemenat, kako je naveo, još ne postoji u crnogorskom društvu. „Tako da bi ova tema realizacije izbornih programa i obećanja ipak odogovarala više za ta takozvana normalna društva, mi još nijesmo stigli do tog stanja. Jer, kako se može tretirati normalnim društvom ako ni elementarnu pretpostavku demokratije, a to su izbori, ne možemo tretirati kao izvjesnu“, naveo je Lekić. On je podsjetio na aferu Snimak i poručio da nema političke stabilnosti u Crnoj Gori bez pravnog i političkog epiloga te afere.

( MINA )