Bar: SNP traži produženje rokova za legalizaciju objekata bez dozvole
"Procesom legalizacije bi se konačno izvršila evidencija broja, površine i vlasnika svih postojećih objekata na teritoriji Crne Gore"
Barski SNP je danas objavio da treba "u najkraćem roku" donijeti Zakon o legalizaciji neformalnih objekata, pozivajući se na "potrebe i očekivanja građana" da svoju imovinu konačno legalizuju, te interese opštine da obezbijedi stabilan izvor prihoda koji bi bio korišćen za izgradnju infrastrukture.
Odbornički kandidat Zorica Krsmanović, diplomirani inžinjer geodezije, u razloge ubraja i obavezu koju je Crna Gora preuzela potpisivanjem Bečke deklaracije o neformalnim naseljima u Jugoistočnoj Evropi, a koja predviđa da zemlje potpisnice teže potpunom regionalnom rješavanju neformalnih naselja do 2015.
"Neformalni objekti su oni objekti ili dijelovi objekata izgrađeni bez građevinske dozvole, odnosno bez odgovarajuće tehničke dokumentacije. Procesom legalizacije bi se konačno izvršila evidencija broja, površine i vlasnika svih postojećih objekata na teritoriji Crne Gore, utvrdili bi se kvalitet njihove izgradnje, uklopljenost u postojeću prostorno-plansku dokumentaciju i odnos postojećih i potrebnih infrastrukturnih kapaciteta", smatra Krsmanović.
Prema istim navodima, vlasnicima neformalnih objekata bi bilo omogućeno da svoju nepokretnu imovinu uvedu u legalne tokove i da je bez tereta i ograničenja upišu u svojinu u katastarkoj evidenciji.
"Sa druge strane, država Crna Gora i lokalne samouprave bi godišnje prihodovale milionske iznose po osnovama naplate naknada za komunalno opremanje, prodaje i davanja u zakup uzurpiranog zemljišta, naplate poreza na imovinu, a prihodovana sredstva bi omogućila izgradnju infrastrukturnih objekata i poboljšanje uslova stanovanja. Naravno, sve ovo uz osnovnu pretpostavku da se Zakonom o legalizaciji predvide rokovi i iznosi za plaćanje troškova legalizacije primjereni vrlo lošoj prosječnoj finansijskoj moći građana, kako bi njihove mjesečne obaveze po tom osnovu bile realno podnošljive", dodaje Krsmanović.
Ističući da je u Predlogu zakona rok 20 godina za primarnu i deset godina za ostalu neformalnu gradnju, ona ukazuje da je racionalnije te rokove produžiti na 40 i 20 godina i tako obezbjediti veći broj učesnika u procesu legalizacije, "sa vjerovatnijom mjesečnom naplatom", nego propisati rokove koji se zbog visine iznosa neće moći realizovati.
"Produženjem zadatih rokova, lokalne samouprave kao ni država sasvim sigurno neće biti na gubitku, već će naprotiv, moći dugoročno da planiraju stabilne prilive sredstava u svoje budžete, a građani će biti potpuno motivisani da ostvare ono što je u njihovom nespornom interesu - postanu formalni vlasnici svojih objekata i zemljišta koje koriste", zaključila je Krsmanović.
( Radomir Petrić )