Zdravstveni i prosvjetni radnici tražiće od Vlade povećanje plata
Dva najbrojnija sindikata nadaju se ispunjenju zahtjeva, a prosvjetari podsjećaju i da imaju 100 eura niže prosječne zarade u odnosu na javnu upravu
Nadležne, koji odlučuju o zaradama u prosvjeti i zdravstvu, čeka još jedna jesen u kojoj će, po svemu sudeći, sa sindikalcima za pregovarački sto, jer nezadovoljstvo zaposlenih godinama tinja.
Sindikalna organizacija Kliničkog centra pokrenuće kampanju za potpisivanje novog kolektivnog ugovora, kojim će, u prvom redu, tražiti veće plate.
"Mi smo taj predlog dostavili menadžmentu Kliničkog centra krajem prošle godine, međutim odgovora na to nije bilo i mi ćemo do kraja ove godine pokrenuti aktivnosti da se kolektivni ugovor implementira, da li će se to odraziti na cijelo zdravstvo, vidjećemo", kaže Vladimir Pavićević iz Sindikalne organizacije KCCG.
Pavićević kaže da je prosječna zarada srednjeg medicinskog kadra oko 390 eura. Ljekar u Kliničkom centru prima osnovnu platu u iznosu od 560 eura , a specijalista oko 700 eura.
"Ono što mi tražimo to je da konačno zarada medicinske sestre, medicinskog tehničara bude iznad 400 eura i da zarada ljekara specijaliste bude iznad 800 eura. Mislimo da to nije neki zahtjev koji se ne može ostvariti, mislimo da je konačno došlo vrijeme da se to desi. Naročito kod ovog rasta ekonomskog koji čujemo da imamo zadnjih par godina, a naročito što nas brine, to je najava Vlade da će biti zamrzavanja plata do 2021. godine. Zdravstveni radnici to ne mogu dozvoliti", ističe Pavićević.
Za veće plate boriće se i prosvjetari. Prosječna plata u prosvjeti je 490 eura ,100 manje nego u državnoj upravi, podsjećaju u Sindikatu.
Smatraju da kroz izmjene kolektivnog ugovora tj. njegovo usklađivanje sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru mogu doći do većih plata.
"Zadnji razgovor sa ministrom Šehovićem bio je prvoj polovini jula mjeseca gdje smo se dogovorili da formiramo zajedničke komisije, timove koji će napraviti analizu, vidjeti gdje i šta i kako uskladiti te koeficijente sa koeficijentima zarada u javnom sektoru", kaže Zvonko Pavićević iz Sindikata prosvjete, dodajući da još uvijek ne mogu izaći sa tačnim ciframa koliko bi to značilo povećanje zarada zaposlenima u prosvjeti.
Pavićević kaže da je dogovor sa ministrom da već sljedece nedjelje formiraju timove koji bi radili na usaglašavanju koeficijenata.
"Nadam se da taj rad komisija neće dugo trajati. Takav predlog će ići prema Vladi, da se svi ti eventualni dogovori, a nadamo se da će ih biti ukalkulišu u budžet za 2019. godinu. Ovo praktično nijesu pregovori da li će ili ne neko dati povećanje, ovo je neka obaveza koja stoji u Zakonu o zaradama u javnom sektoru", dodaje on.
Pavićević kaže da, u krajnjoj liniji, ne isključuju ni proteste, ako Vladi zahtjevi prosvjete i zdravstva budu neprihvatljivi.
"Mogu očekivati zajedničke aktivnosti prosvjetnih i zdravstvenih radnika Crne Gore", kaže on.
Zaposleni u javnom sektoru koje okuplja USS, predvođeni prosvjetarima i zdravstvenim radnicima protestovali su zadnji put u decembru 2014. godine kada su tražili povećanje plata. Posljednji put zarade su im povećane prije dvije godine, a premijer Duško Marković krajem aprila najavio je da se tek od 2020. očekuje budžetski suficit, veće plate i penzije i bolji životni standard.
( Ana Milačić )