Rudović: O NATO se vodi kampanja, umjesto da se građani informišu
"A da se ipak vodi kampanja, a svaka kampanja bez mjere iritira, pokazuje izvještavanje provladinih medija..."
U Crnoj Gori je važno sprovoditi misiju širenja informacija o prednostima i manama ulaska u NATO, a ne kampanju, smatra zamjenik glavnog i odgovornog urednika nezavisnog dnevnika Vijesti, Neđeljko Rudović. On je, govoreći o Vladinoj komunikacionoj strategiji o Alijansi, rekao da je nesporno da je novi nacionalni koordinator Nebojša Kaluđerović unio bolju dinamiku u sprovođenje strategije i da on ostavlja utisak krajnje ozbiljnosti u namjeri da se trenutno ključna tema naše spoljne politike što više približi građanima i da broj pristalica ulaska u NATO poraste. Bez toga, dodao je, teško može biti poziva za članstvo. “Na jednom sastanku, kada je pozvao novinare, najavio je da će akcenat biti stavljen na dijalog, a ne na kampanju, odnosno propagandu, što je iskorak u odnosu na raniju, dosta sirovu i iritirajuću propagandu”, kazao je Rudović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, pitanje je samo da li se ostvaruje taj cilj – ozbiljna debata koja uključuje sve relevatne aktere društva, i iz političkih, ali i iz svih ostalih segmenata društva. “Mislim da akcenat ne smije biti na skupovima istomišljenika i predavanjma, nego na argumentovanom suočavanju gledišta, tako da bih, recimo, na našim TV stanicama rado vidio sučeljavanja ozbiljnih sagovornika”, naveo je Rudović. Kako je dodao, komunikaciona strategija ne smije da bude realizovana tako što ćemo dobiti “kampanju”. “Mislim da Crnoj Gori više treba misija pružanja relevantnih informacija i analiza, naročito povodom najnovijih događanja u Ukraijini, o tome da li je i zašto NATO za Crnu Goru neophodan izbor. A da se ipak vodi kampanja, a svaka kampanja bez mjere iritira, pokazuje izvještavanje provladinih medija u kojima se daleko više nego ranije pominje NATO”, rekao je Rudović. On smatra da može da iritira prije svega zato što, prema mišljenju značajnog dijela javnosti, ova vlast se ne odnosi domaćinski prema državi koju vodi i njenim resursima. “I u takvoj situaciji određeni dio građana, čak i da se koleba u pravcu podrške ulasku u NATO, na kraju će biti protiv iz revolta prema onima koji su nosioci “kampanje” za NATO”, dodao je Rudović.,
NATO nisko na ljestvici opredjeljivanja On je ocijenio da, prema dosadašnjem iskustvu i nezvaničnim razgovorima, u krajnjem nije presudno da li po anketama podržavalaca NATO ima preko 50 odsto. “Naravno, postoje i druga gledišta u okviru NATO koja na kraju mogu prevagnuti i nedovoljna podrška javnog mnjenja biti glavni problem. Zato je bitno da se u Crnoj Gori dosljedno i bez velike galame sprovodi misija širenja informacija o prednostima, ali i o manama ulaska u NATO”, kazao je Rudović. Ključni uslov od kojeg će zavisiti ulazak je, smatra on, raspored političkih snaga i globalni međuticaj političkih interesa. “Ako se pronađe prostor za Crnu Goru onda slijedi za naše unutrašnje prilike ključna tema – da li smo mi dovoljno uređena država da se pridružimo tom klubu”. “Kao što je nedavno potpredsjednik SAD Džo Bajden saopštio Đukanoviću, naša vlast mora pokazati nespornu volju da Crna Gora bude zemlja u kojoj postoji vladavina prava, u kojoj se ne vode hajke protiv kritički nastrojenih medija i u kojoj se vodi računa o pravima manjina”, rekao je Rudović. On je naveo da je rano reći da li će predstojeći Samit u Velsu bude samit proširenja. “Postoje šanse, a to zavisi od toga da li će SAD to predložiti evropskim partnerima i da li će oni, prije svega Njemačka, na to pristati”. Upitan da prokomentariše činjenicu da podrška NATO-u među partijama i biračima tih partija nije proporcionalna, Rudović je ocijenio da je razlog u tome što birači, kada glasaju za Demokratsku partiju socijalista (DPS), ne glasaju zato što je DPS za NATO, nego iz sasvim drugih, u značajnom dijelu ogoljenih ličnih interesa koji su uslovljeni sve većim siromaštvom. “To znači da je u javnosti NATO veoma nisko na lestvici opredjeljivanja za neku partiju. Prosto, od toga se ne živi. To, naravno, mnogo govori i o profilacijama naših stranaka i strukturi njihovih glasača, odnosno da su uvjek moguća ozbiljna pregrupisavanja na političkoj sceni”, naveo je on. Upitan da li smatra da su sve strukture društva dovoljno uključene u dijalog o NATO-u, Rudović je kazao da zasad još domiraju političari. “A čini mi se da ne bi smjeli jer građani, generalno, u naše političare nemaju naročito povjerenje”. On smatra da je odluku o članstvu zemlje u NATO-u lakše, efikasnije i brže donijeti u parlamentu, a da je referendum ipak demokratskija opcija. Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
( MINA )