Krivokapić: Crna Gora kao lider ima najmanje prava na greške

Crna Gora, nakon što je postala lider evropskih integracija u regionu, ima manje prava na grešku, poručio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. On je danas, na konferenciji Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore, rekao da je Crnoj Gori po prvi put situacija da institucije jačaju, i da od pojedinaca koji su uspjeli da prave državu, više ne zavisi sudbina države. “To zavisi od svakog građana jednako i od svih nas ukupno”, rekao je Krivokapić. Prema njegovim riječima, Crna Gora je došla do pozicije lidera evropskih integracija u regionu, navodeći da liderstvo još više obavezuje. “Od lidera se više očekuje, lider ima manje prava na grešku. Pogotovu nema pravo da pravi greške koje je neko pravio”, kazao je Krivikapić. Kako je naveo, u novim demokratijama uloga parlamenta još veća. “Potvrda da pokaže da ono što nema tradiciju u zemljama tranzicije, da izvršna vlast može biti efektivna i kontrolisana, a samim tim može biti uspješna i odgovorna”, rekao je Krivokapić.

Lipka: Novi život konvenciji Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić ocijenio je da je projekat Nacionalna konvencija o evropskoj integraciji, profesionalnim i posvećenim radom svih uključenih subjekata i ostvarenim rezultatima, dodatno osnažio ekspertsku participaciju i sinergijski efekat svih struktura društva. Na taj način, kako je dodao, projekat je značajno doprinio kvalitetu i dinamici daljeg evropskog puta Crne Gore. “Crna Gora spremna je da na junskoj Međuvladinoj konferenciji otvori pregovore u još nekim oblastima, prije svega, onim koja se odnose na finansijska pitanja. S tim u vezi,u narednom periodu, treba uložiti dodatne napore u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i ekonomskog upravljanja”, rekao je Lukšić. Ambasador Sovačke František Lipka kazao je da je u toj državi konvencija bila veoma uspješna. “Pomogla nam je uključiti u proces integracija sve segmente društva, okupiti naše najbolje umove, obezbijediti podršku pregovaračkim strukturama”, naveo je Lipka. Kako je kazao, Slovačka će u drugoj polovini 2016. godine biti predsjedavajuća EU, navodeći da je ta država odlučila dati konvenciji “novi život”. “Konvencija će već iduće sedmice početi raditi u punom kapacitetu i ponovo će postati široka platforma svih društvenih snaga, koje će pomoći našoj Vladi u pripremamai realizaciji našeg predsjedništava u EU”, najavio je Lipka. On je kazao da podrška Slovačke evropskim integracijama Crne Gore ima više vidova, od, kako je naveo, političke podrške na evropskim forumima, do konkretne podrške preko projekata. Lipka je ocijenio da se, nakon tri godine od početka konvencije, u Crnoj Gori može konstatovati da je projekat uspješan kao u Slovačkoj.

Radulović: Još neriješenih zadataka Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović rekao je da je kroz debate i stručne analize, kroz šest radnih grupa, i 18 održanih sesija u prošloj godini, definisano 145 preporuka koje su upućene Vladi, Skupštini, državnim, civilnim i međunarodnim institucijama. „Ono što raduje je da smo imali značajno povećanje ispunjenosti preporuka i možemo reći da je ta ispunjenost 45 i 50 odsto, što je značajno povećanje u odnsou na prethodnu godinu”, naveo je Radulović. Kako je kazao, rad konvencije u Crnoj Gori zainteresovao je institucije iz civilnog sektora država regiona. “Tako da smo već imali i međunarodne kontakte i inicijative za prenošenje naših iskustava našim susjedima koji nas slijede u procesu evropskih integracija”, rekao je Radulović. U procesu evropskih integracija u Crnoj Gori, kako je naveo, ostalo je još neriješenih zadataka, najprije u oblasti vladavine prava i bezbijednosti. Predstavnik istraživačkog centra Slovačke asocijacije za spoljnu politiku, Tomas Strazai, kazao je da se projekat konvencije ne smije prekinuti, zbog dešavanja u EU i Ukrajini. On je rekao da je uloga Slovačke da ponudi Crnoj Gori stručnjake iz oblasti evropskih integracija. “Rekao bih da je u Slovačkoj sve teže naći stručnjaka koji je direktno bio uključen u proces evropskih integracija. Većina njih rai u različitim oblastima. Ali ipak je dobro prenositi naše znanje i našu ekpertizu”, naveo je Strazai. Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Alberto Kamarata ocijenio je da, ukoliko postoji konstruktivna saradnja između svih strana u društvu, proces evropskih integracija može biti u potpunosti uspješan. On je naveo da je bitno dijeljenje ekspertize, stručnosti, dobijanje iskustava od država koje su nedavno postale članice.

( MINA )