Đukanović opet o antidržavnom: SDP i opozicija htjeli da izazovu krizu i okrive Vladu

Parlamentarna većina čijim glasovima je usvojen Zakona o finansiranju političkih partija, željela je da, donošenjem tog akta, izazove krizu u funkcionisanju sistema Crne Gore, za koju će optužiti Vladu, ocijenio je premijer Milo Đukanović. Đukanović je tokom premijerskog sata ocijenio da su prava studenata ugrožena zbog, kako je naveo, bahatosti te skupštinske većine. Lider Pozitivne partije Darko Pajović pitao je Đukanovića, tokom premijerskog sata, šta je uradio da utvrdi ko je odgovoran za kršenje zakona prilikom obustave redovne isplate studentskih kredita i gdje su završila ta sredstva. Đukanović je kazao da je, nakon razjašnjenja od autora zakona, parlamenta, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, naknada za studentske kredite za mart i april uplaćena.

“Potreba za ovim i brojnim drugim tumačenjima Zakona o finansiranju političkih partija očigledno upućuje na potrebu kompetentnijeg, konstruktivnijeg i državno politički odgovornijeg odnosa svakog od nosilaca zakonodavne inicijative prilikom korišćenja takvog prava”, rekao je on. Kako je dodao, partijsko-političko prebacivanje odgovornosti i pokušaj profitiranja od ovakvih situacija jedino izvjesno pogađa često vitalne interese građana. “Vlada će, kao i do sada, u zoni svoje ustavne odgovornosti, i dalje doprinositi prevazilaženju problema izazvanih primjenom ovog zakona, iako nema nikakvih odgovornosti za njegovo donošenje, sve do konačnog definisanja njegove usklađenosti sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore”, kazao je Đukanović.

On je, odgovarajući na Pajovićevu tezu da je riječ o drskosti i zloupotrebi ljudi iz Vlade, rekao da je riječ o nekompetentnosti i bahatosti parlamentarne većine. “Koja je, donoseći ovakav zakon, željela da izazove krizu u funcionisanju sistema Crne Gore, za koji će optužiti Vladu”, rekao je Đukanović.

On je upitao da li je odgovoran onaj koji traži dodatno tumačenje zakona ili onaj koji donosi zakon koji je, kako je rekao, na deset mjesta prekršio Ustav i u sukobu je sa najmanje deset zakona koje je donio parlament. “Intencija ove zakonodavne inicijative je bila da se izazove disfunkcionalnost sistema za koju će se optužiti Vlada i predsjednik Vlade. Jasno mi je da je to bila namjera. Ne vidim zašto bi neko donosio zakon za koji zna da je protivan Ustavu”, rekao je on.

Pajović: Previše teorija zavjere Pajović je Đukanović kazao da ovo nijesu devedesete godine. “Teorija zavjere o blokiranju rada Vlade i države je previše”. “Vaše je da sprovodite zakone, koliko je meni poznato, izvršna vlast sprovodi zakone. Vi ga ne sprovodite i vi ga nakaradno tumačite”, dodao je Pajović. Đukanović je rekao da mu se, nakon što čuje Pajovića, čini da nijesmo odmakli od devedesetih. “Jer mislim da, nažalost, i dalje imamo posla sa vrlo intenzivnom političkom manjinom koja svoju opozicionu ulogu shvata kao pravo na djelovanje protiv države i izazivanje haosa”.

“Nadam se da nijesmo u devedesetim i da je nivo političke kulture takav da nećemo dozvoliti da ikada više Crnu Goru i njene građane provedemo kroz rizike kroz koje smo ih morali provoditi upravo zbog antidržavnog djelovanja jednog dijela političke elite u Crnoj Gori”, kazao je on. Đukanović je rekao da je riječ o političkoj bahatosti i nekompetentnosti “jednokratno stvorene parlamentarne većine za donošenje zakona koji želi da blokira finkcionisanje sistema u Crnoj Gori i za to optuži Vladu”. “Te vaše žalopojke nad ugroženim pravom studenata ne doživljavam drugačije nego kao grižu savjesti za ono što ste kao štetu proizveli”, dodao je on. Đukanović je rekao da bi se, da je dio te parlamentarne većine, zapitao već nakon donošenja stava Ustavnog suda o Zakonu o zaštiti prava države Crne Gore u energetskom sektoru, kuda ide ta parlamentarna većina i ide li to u ustavno nasilje i diktaturu parlamentarizma. Vlada, dodao je, ima puno sistemskih mehanizama da bi od tumačenja do ocjene ustavnosti pred sudom pokušali da dokažu da je ovdje riječ o pokušaju blokade sistema i da se na tome napravi politički profit. “Mala je vajda od pokajanja i vaših žalopojki nad sudbinom studenata i ovih ili onih korisnika prava. Njihova su prava, nažalost, ugrožena, zbog nekompetentnosti i bahatosti parlamentarne većine”, poručio je Đukanović.

Polemika sa Krivokapićem Pajović je reagovao zbog upotrebe termina antidržavni, tražeći od predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da od govornika koji je upotrebio takve termine, traži dodatno tumačenje.

Krivokapić je kazao da antidržavno devedesetih godina nije isto što i antidržavno sad. “Devedesete sam ja bio antidržavan”, navodeći da će premijer morati da objasni kako je on bio državan. Đukanović je kazao da će objasniti rado, ali da bi sa više zadovoljstva to uradio kad bi Krivokapić prethodno mobjasnio njegovo pravo da se na ovakav način uključuje u raspravu. “To je legitimno i vrlo potrebno da o tim i svim drugim pitanjima povedemo dijalog, ali ne zloupotrebljavajući funkciju predsjedavajućeg parlamenta, ovom i nekih prethodnih prilika”, rekao je on. Đukanović je kazao da “možda ima problem da se ukopi u novi “demokratski senzibilitet”, gdje se, kako je rekao, prizivanjem NATO avijacije da bombarduje Crnu Goru iz ovih klupa predstavlja kao demokratski iskaz volje. On je naveo da to zove antidržavnim djelovanjem, djelovanjem protiv interesa Crne Gore. “Smatrajte me koliko god hoćete konzervativnim, jer se svuda u tom demokratskom svijetu djelovanje protiv države ne samo ovako kvalifikuje, već se krivično pravno procesuira, počev od najdemokratskijih država, recimo Sjedinjenih Država”, dodao je Đukanović. Prema njegovim riječima, u ovom vremenu ne možemo prizivati NATO avijaciju i prizivati da nam se uskrati pravo na korišćenje slobodnog demokratskog izbora naše budućnosti. “U ovom vremenu možemo izazivati blokadu sistema sa namjerom da napravimo štetu državi i da u toj šteti politički profitiramo. I to smatram djelovanjem protiv interesa države Crne Gore”, kazao je Đukanović. On je dodao da sa ovim situacijama ne treba upoređivati devedesete godine. “Ne sjećam se da bi se partiji na čijem se čelu nalazim u tom vremenu moglo prigovoriti da je djelovala sa anticrnogorskih pozicija time što je, možda duže od nekih drugih, pokušavala da efektuira napor na očuvanju jugoslovenske zajednice. Ne mislim da ima potrebe da ovim povodom uplićemo teme koje su iz sasvim drugog vremena i okolnosti”, naveo je Đukanović.

Nisu protiv Rusije

Svi pokušaji da se prikaže da su stavovi Crne Gore antiruski nemaju veze sa činjenicama, poručio je premijer Milo Đukanović.

"Integracije Crne Gore u NATO i EU je naš nacionalni interes. To je sinonim za pouzdani mir, za stabilnost, za vladavinu prava, za ekonomski razvoj. Samim tim, ovaj proces ne može btii usmjeren protiv bilo čijih interesa", poručio je Đukanović.

Milutin Simović iz Demokratske partije socijalista DS pitao je premijera kakvi su utisci nakon spoljnopolitičkih aktivnosti koje su privukle pažnju javnosti i kako ocjenjuje dosadašnji napredak Crne Gore u evroatlantskim i evropskim integracijama.

Đukanović je ocijenio da je tajming njegovih posjeta bio povoljan, i da je u Briselu i Vašingtonu potvrđen partnerski odnos sa EU i SAD.

"Razgovori sa generalnim sekretarom Anders fog Rasmusenom bile su prilika da približim dostignuća Crne Gore u integracijama ka NATO-u. Izraženo je povjerenje da će naša zemlja do jeseni ispuniti sve uslove sve ciljeve na tom putu. Takođe su visoko vrednovani američko-crnogorski odnosi na sastanku sa Džozefom Bajdenom. Vjerujem da će ovi napori učiniti da saveznici i pored preokupacije svjetskim temama razmotre članstvo Crne Gore u NATO", naveo je Đukanović.

Galerija

( Vijesti online )