Mlade nade za razvoj biznisa: Četvoro studenata imaju plan
Proces se svodi na pravljenje đubriva od ostataka voća i povrća, hljeba, ljuski jaja, taloga od kafe...
Proizvodnja i prodaja komposta, organskog đubriva koje bi se koristilo na farmama, doprinijela bi ne samo kvalitetnijim proizvodima, već i boljem odnosu prema životnoj sredini. Taj cilj bio je na umu studentima Ekonomskog fakulteta Ivani Grgurović, Marku Kustudiću, Anji i Nini Lončarević, kada su došli na ideju da kandiduju biznis plan za proizvodnju komposta na Nacionalnom takmičenju za najbolji biznis plan.
Žiri na Ekonomskom fakultetu im je dodijelio prvu nagradu, a ostalo je da ideju primijete i nadležni iz države i privrede.
Objašnjavajući da je kompostiranje u suštini recikliranje biorazgradivog otpada, Grgurović objašnjava da proizvodnja komposta podrazumijeva da se sav taj materijal mašinski prerađuje kako bi se dobilo organsko đubrivo.
“Poenta je da ljudi ostatke hrane, koje inače bacaju u ogromnim količinama, razdvajaju od ostalog otpada i stavljaju ga u različite mašine, zavisno od toga na koji nivo kompostiranja su se odlučili. Kompostiranje može postojati na nivou kuće ili stana, naselja i opštine”, ističe Ivana.
Proces se svodi na pravljenje đubriva od ostataka voća i povrća, hljeba, ljuski jaja, taloga od kafe...
Ona kaže da se proces svodi na preradu kuhinjskog otpada, poput ostataka voća i povrća, hljeba, ljuski jaja, taloga od kafe, vrtnog ili zelenog otpada, kao što je uvelo cvijeće, granje, kao i drugog otpada poput kora drveta, papirnih maramica, borovih iglica: “Druga vrsta je proces koji obuhvata kompostiranje sveg kuhinjskog otpada, kao što su voće, povrće, meso, kosti, mliječni proizvodi, poljoprivredni proizvodi, a prihvatljive su i salvete, razgradivi tanjiri, činije, pribor za jelo i papirnate čaše. U toku procesa dobija se tzv. kompost, a neki ga i zovu 'crno zlato'”.
Ivana ukazuje da taj proces zahtijeva saradnju sa komunalnim preduzećima: “Rezulati korišćenja komposta su veća regerisanost zemljišta, zdravije namirnice, veći prinosi. Rezultat kompostiranja je i smanjenje stepena zagađenosti životne sredine, priprema ljudi za novi način upotrebe otpadaka od namirnica, skretanje pažnje na Crnu Goru kao zemlju koja uvodi ovakav proces”, naglašava Ivana Grgurović.
Kompostiranjeje više negomoguće
Ivana Grgurović kaže da je masovna primjena njihovog plana i više nego moguća, te da je priprema plana bila možda i najlakši dio posla.
“Budućnost tog procesa je ogromna. Pitanje je, koliko će samo vremena morati da prođe da bi konstatnom propagandom svijest ljudi počela da se mijenja. Nažalost, svjedoci smo loših primjera svjesnosti ljudi o zagađenosti, ali, složićete se, kad-tad se ovakvim stvarima mora stati na put”, kaže Grgurović.
( Dražen Đurašković )