Diskusija o NATO-u: Ojačati vladavinu prava i konkurentnost domaće privrede
Đurović je kazala da niko ne treba da očekuje benefite preko noći i da mu niko ne garantuje da će ih iskoristiti
Članstvo Crne Gore u NATO savezu donijelo bi ekonomske koristi jer bi to pokazalo da je država bezbjedna i stabilna za strane investitora i da u njoj postoji vladavina prava na kojoj još treba raditi, ocjenili su učesnici panel diskusije "Ekonomski i trgovinski aspekti članstva u NATO" koju su organizovali Američka privredna komora u Crnoj Gori i Atlantski savez Crne Gore.
U panel diskusiji učestvovali su profesor Univerziteta Crne Gore dr Gordana Đurović koja je i bivša ministarka za evropske integracije, Nebojša Kaluđerović nacionalni kordinator za NATO i savjetnik premijera, dr Erik Kopač stručnjak za ekonomiju i nacionalnu bezbjednost na Univerzitetu u Ljubljani i dr Amadeo Votkins sa Kraljevskog koledža u Londonu i bivši savjetnik Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Učesnici su bili saglasni da članstvo nudi šansu crnogorskim kompanijama da svoje proizvode i usluge prodaju NATO-u u njegovim vojnim i civilnim misijama, kao i da budu partneri kompanijama koje to već rade. Složili su se i da velika većina crnogorskih kompanija sada nije konkurentna da bi dobijala te poslove na tenderima, zbog čega uz podršku državnih institucija moraju da rade na poboljšanju svoje konkuretnosti i da dobiju NATO kodifikaciju za svoje proizvode i usluge.
"Članstvom u NATO vam se otvaraju vrata na tom tržištu, ali vam se ništa ne nudi na zlatnom tanjiru. Da bi ste dobili posao vaša ponuda mora da bude najbolja na tenderu", kazao je Kopač okupljenim privrednicima. On je kazao da je od 189 slovenačkih preduzeća, koja imaju NATO kodifikaciju, svega pet dobilo direktan posao od NATO agencije a još 30 indirektno preko saradnje sa drugim članicama.
Đurović je kazala da niko ne treba da očekuje benefite preko noći i da mu niko ne garantuje da će ih iskoristiti.
"Crnogorska industrija je u defanzivi. Moramo jačati konkuretnost i osnažiti državne institucije kako bi imali ekonomsku saradnju sa ovom bogatom i snažnom organizacijom", navela je Đurović.
Votkins je naveo da državne institucije zemalja balkana nijesu baš efikasne i da ih i Crna Gora mora jačati.
"Niko neće donijeti brend vašem proizvodu to sami morate uraditi. Treba da razmišljate ne samo o onome što je sada ili će biti sutra, već i onome što će biti za nekoliko godina", kazao je Votkins.
Kaluđerović je naveo da će članstvo u NATO promjeniti percepciju stranih investitora i promjeniti kvalitet investicija dovodeći investitore sa nekih drugih destinacija.
Direktor Brodogradilišta Stanko Zloković kazao je da je ta kompanija dobila NATO kodifikaciju i da država treba više da pomogne domaćim kompanijama kako bi mogli da učestvuju na tenderima ove organizacije. Kaluđerović nije znao da li država smije pomagati domaćim kompanijama da dobiju posao, ali da će pomoći koliko može.
Javne nabavke bi morale biti po zakonu
Potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu Željko Vidaković kazao je da bi privrednicima iz tog sektora trebalo više objasniti šta članstvo znači i koje imaju nove mogućnosti. On se požalio da njegova firma može da dobija poslove od Američke ambasade ali ne od nekih državnih institucija, navodeći uređenje prostora oko zgrade Univerziteta kao jedan od onih gdje postoje sumnje u namještanje poslova. Vidaković je naveo i da uvoznički lobi ima veliki uticaj na državne nabavke i institucije.
"Zavod u Spužu je, naprimjer, kupio uvozne dugotrajne mliječne proizvode, jer na tenderu nije mogla da pobjedi mljekara koja se nalazi u njegovom komšiluku. Kako u tim uslovima možemo očekivati da pobjedimo na NATO tenderima, ili da prehrambrenim proizvodima snadbjevamo makar svoju vojsku", naveo je Vidaković.
Kopač je kazao da članice za svoju vojsku u NATO operacijama mogu ograničiti tender za domaće proizvođače. Votkinson je naveo da je za balkanske zemlje jedna od prednosti učlanjenja i ta što se traži vladavina prava pa će javni tenderi morati da budu transparentni.
Đuraović je navela da nije znala na mogućnost uticaja država da zaštiti svoje proizvođače.
"Mi smo možda prerano izjednačili domaće i strane ponuđače, trebali smo da sačekamo", kazala je Đurović.
Trebalo bi nam 6.000 vojnika i pet-šest aviona
Učesnici nijesu mogli da procjene koliko bi članstvo u NATO koštalo Crnu Goru, samo da bi bilo jeftinije od neutralnosti jer bi značajan dio troškova bio pokriven kolektivnim sistemom bezbjednosti.
Kaluđerović je rekao da bi Vojska Crne Gore u slučaju neutralnosti trebala imati najmanje 6.000 vojnika od čega bi tri hiljade dobili vraćanjem služenja vojnog roka.
"Naprimjer u slučaju da sami čuvamo svoj vazdužni prostor trebalo bi nam najmanje pet-šest aviona. Najjeftiniji F15 bez posebnog naoružanja košta 40 do 50 miliona eura, a tu treba dodati troškove održavanja, zatim pilota i baza. Koliko bi još trebalo i za najmanji oblik mornarice i drugih rodova vojske. Mi nismo bogata zemlja kao Švajcarska da bi bili neutralni", naveo je Kaluđerović.
Đurović je navela di bi se troškovi zbog članstva u NATO vremenom smanjivali i da je to, prema njenom mišljenju, svakako ušteda za državni budžet u odnosu na neutralnost.
Učesnici su se saglasili da bezbjedonosne strukture Evropske unije nikada neće biti alternativa NATO-u i da to nije njihov cilj, kao i da članstvo u NATO nije uslov za učlanjenje u EU ili obrnuto, ali i da su sve nove članice EU i članice NATO saveza.
Galerija
( Goran Kapor )