Mogli bismo da živimo od šume: U tom sektoru se može zaposliti skoro 50.000 radnika
Šume čine 70 odsto Crne Gore, što je potencijal koji se ne koristi koliko bi mogao
Eksperti iz Njemačke, stručnjaci sa beogradskog Šumarskog fakulteta i predstavnici ovdašnjih institucija, koje su povezane sa šumarstvom, radiće naredne dvije godine na stvaranju šumsko-ekološke baze podataka, što će biti osnova za dugoročno održivo i isplativo gazdovanje ovim velikim nacionalnim resursom.
Projekatom “Poboljšanje baze šumsko-ekoloških podataka za održivo gazdovanje šumama i zaštitu šuma u Crnoj Gori”, kako je rečeno na jučerašnjoj prezentaciji u Privrednoj komori, država će dobiti jasan pregled stanja svojih šuma. Učesnici jučerašnje konferencije bili su saglasni u stavu da su šume, koje pokrivaju 70 odsto teritorije Crne Gore, veliki potencijal, koji se sada ne koristi ni približno koliko bi mogao.
Stručnjak iz Njemačke dr Aksel Vanrajf kazao je da Crna Gora ima 122 miliona kubnih metara drvne mase i objasnio da bi u narednih nekoliko godina mogli godišnje da siječemo gotovo dva miliona kubika. Kada bi ta građa završila u modernoj drvnoj industriji to bi, kako je rekao, za nekoliko godina značilo prihod od 1,6 milijardi eura i posao za 48.000 radnika. Ipak Crna Gora je još daleko od tih njemačkih računica, što je indirektno saopštio ambasador Njemačke Pijus Fišer. On je rekao da Njemačka ima viševjekovno iskustvo u ozbiljnom gazdovanju šumama i da je dobro što će se analizom stanja naših šuma baviti baš stručnjaci iz njegove zemlje.
“Vaše šume su sada u sigurnim rukama. Ako u budućnosti budete njima bolje gazdovali imaćete velike koristi od toga. Vaša tri glavna resursa su turizam, energetika, koja je prilično neistražena i neiskorišćena i poljoprivreda i šumarstvo. Morate pametno da koristite te resurse i da što više proizvodite, a manje uvozite. Tragedija je da vi uvozite mineralnu, vodu, mlijeko i druge proizvode koje sami možete da proizvedete”, poručio je Fišer.
Odabrani stručnjaci predvođeni profesorima šumarstva iz Njemačke i Srbije do detalja će snimiti stanje šuma, ocijeniti koliko su one vrijedne, čemu treba zaštita i koje vrste treba razvijati. Osim toga napraviće se elektronska baza podataka i mape šuma.
( Miodrag Babović )