Francuskom predlogu prijeti blokada: Nema veta na veto
Pokušaji da se pravo veta ukloni u SB UN kako bi se Ujedinjene nacije demokratizovale i postale djelotvornije u rješavanju konfliktnih situacija ostali su prazno slovo na papiru
Jednom stečenu privilegiju nemoguće je mirnim putem oduzeti. To se potvrđuje i u običnom životu malih ljudi, a kamoli u međunarodnim odnosima.
Malo ko može da se nada da će se bilo šta promijeniti u vezi sa pravom veta u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, gdje pet stalnih članica - Sjedinjene Države, Rusija, Britanija, Francuska i Kina - imaju ekskluzivnu mogućnost da blokiraju bilo koji predlog, rezoluciju ili inicijativu ovog tijela, za koje se kaže da na neki način obavlja dužnosti svjetske vlade.
Svi dosadašnji pokušaji da se blokada u svjetskim odnosima ukloni kako bi se Ujedinjene nacije demokratizovale i postale djelotvornije u rješavanju konfliktnih situacija ostali su prazno slovo na papiru, ali Francuska, podstaknuta posljednjim ruskim vetom (15. marta) na rezoluciju koja osuđuje referendum na Krimu i njegovo pripajanje Rusiji, još jednom pokreće staru debatu o reformama ove svjetske organizacije.
Ograničavanje veta
Francuzi pozivaju sve ministre spoljnih poslova (iz zemalja članica UN) da na marginama sljedećeg zasjedanja Generalne skupštine UN u septembru opet pokrenu priču o vetu. Međutim, ne o ukidanju ovog prava, već o njegovom ograničavanju. Žerar Aro, francuski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, rekao je u ponedjeljak da bi ovakav skup na ministarskom nivou imao za cilj da usvoji „kodeks ponašanja” prilikom upotrebe veta.
Na kakvim principima bi bio sazdan „novi kodeks”? Ukoliko bi se u nekom dijelu svijeta dešavali masovni zločini, stalne članice SB UN bi se uzdržale od svog prava i ne bi blokirale akcije svjetske organizacije, koje imaju obavezujuću snagu samo ukoliko su donijete na „zasjedanju svjetske vlade”.
Predsjednik Francuske Fransoa Oland najavio je parisku inicijativu još prošlog septembra u Njujorku, neposredno pošto su Rusija i Kina blokirale tri rezolucije vezane za Siriju
Ali, ako bi „vitalni interesi” neke od stalnih članica SB UN bili ugroženi, novi kodeks ne bi bio obavezujući, predlog je Pariza.
Nije potrebna neka velika analiza da bi se zaključilo da će se i ovaj skup, ukoliko se održi, okončati bez konkretnih rezultata. Ako se i usvoji novi kodeks, svako će ga tumačiti na svoj način. Ako Sjedinjene Države smatraju da su zločine počinile vojne snage predsjednika Sirije Bašara al Asada, a Rusija ih pripisuje pobunjenicima, rezolucija kojom bi se kaznila jedna od suprotstavljenih strana opet bi bila nemoguća.
Predsjednik Francuske Fransoa Oland najavio je parisku inicijativu još prošlog septembra u Njujorku, neposredno pošto su Rusija i Kina blokirale tri rezolucije vezane za Siriju. Ali već četiri mjeseca poslije prošlogodišnjeg septembarskog samita na Ist Riveru, na Savjetu bezbjednosti UN jednoglasno je donijeta rezolucija o uništavanju hemijskog oružja u Siriji, što je ocijenjeno kao istorijski događaj.
Dobrovoljno odricanje prava na veto
Francuska predlaže da se stalne članice, u koje spada i ova zemlja, u pojedinim slučajevima dobrovoljno odreknu svog prava na veto. To povremeno odricanje od privilegija bi se ostvarivalo samo ako bi prethodno najmanje pedeset članica UN potpisalo peticiju koja bi bila predata generalnom sekretaru UN.
U toj peticiji, potpisnice bi konstatovale kako je zločin u određenoj zemlji masovan i izuzetno težak. Ako bi se generalni sekretar UN složio sa navodima peticije, kodeks ponašanja za stalne članice Savjeta bezbjednosti bi stupao automatski na snagu.
O promjenama i proširenju Savjeta bezbjednosti UN i o reformama u UN govori se odavno i svi se slažu da su one u novonastalom svijetu neophodne. Ali svjetska jednoglasnost se kruni onog trenutka kada počne konkretan razgovor o reformama.
Ambasadori Rusije i SAD najčešće ulažu veto: Čurkin i Pauer (FOTO: Rojters)
Brazil, Nemačka, Indija i Japan su četiri zemlje (G-4) koje se pominju kao nove stalne članice Savjeta bezbjednosti. Njihova kandidatura ne proizlazi samo iz znatne vojne moći već i iz njihove ekonomske snage i nesumnjive značajne uloge u međunarodnim odnosima. Afričke zemlje takođe bi voljele da imaju bar jednog stalnog predstavnika za svoje 54 zemlje.
Da li bi nove stalne članice imale pravo veta kao i klub P-5, sadašnjih pet privilegovanih? Teško da će se ikada stvoriti uslovi da im se da to pravo, bez kojeg stalno članstvo nema težinu. Sjedinjene Države su svojevremeno podržale predlog da Japan postane stalna članica SB, ali se Kina oštro protivi ulasku Japana i zalaže za veće prisustvo zemalja u razvoju.
Ko najčešće koristi veto
Od osnivanja Ujedinjenih nacija pa do 2007, SSSR, odnosno Rusija, upotrebio je najviše puta pravo veta (123).
Za njim slijede Sjedinjene Države (76), Velika Britanija (32), Francuska (18). Kina je do prije pet godina samo 6 puta blokirala donošenje odluka SB.
Najpoznatiji francuski veto je rezolucija iz 2003. godine, kada su Francuzi bili protiv intervencije na Irak. I to im Amerikanci nisu zaboravili.
Galerija
( Zorana Šuvaković (Politika) )