Lani 13 oboljelih od bolesti uzrokovanih ubodima insekata

U Crnoj Gori prošle godine 13 osoba oboljelo je od vektorskih zaraznih bolesti, a iz Ministarstva zdravlja poručili su da je sprječavanje uboda komaraca i drugih insekata najefikasniji način prevencije tih oboljenja.

Pomoćnica ministra zdravlja Mira Jovanovski Dašić kazala je povodom Svjetskog dana dana zdravlja, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Vektorske zarazne bolesti: mali ugriz, velika prijetnja“, da su ta oboljenja, tokom protekle dvije decenije, tema od rastućeg zdravstvenog značaja.

"Vektori su mali organizmi poput komaraca, muva, buba, krpelja, i slični organizm i oni mogu biti opasnost za naše zdravlje i ugroziti ga i kada kod svoje kuće, tj. Nigdje se ne krećemo, ali i kada smo na putovanju“, rekla je Jovanovski Dašić novinarima na konferenciji za novinare.

Prema njenim riječima, vektor predstavlja organizam koji ne uzrokuje bolest, već samo prenosi uzročnika bolesti, sa jednog domaćina na drugoga.

"Širok je spektar bolesti koje prenose vektori a to su: malarija, denga, lajšmanijaza, shistosomijaza, krpeljni meningocefalitis, borelioza, groznica Zapadnog Nilal, ali i bjesnilo“, objasnila je Jovanovski Dašić.

Vektori su mali organizmi poput komaraca, muva, buba, krpelja, i slični organizm i oni mogu biti opasnost za naše zdravlje i ugroziti ga i kada kod svoje kuće, tj. Nigdje se ne krećemo, ali i kada smo na putovanju“

Ona je kazala da su globalne klimatske promjene posljedica pojavljivanja, rasprostranjenosti, i sezonske varijacije zaraznih bolesti ljudi, što, kako je navela, podrazumjeva širenje postojećih zaraznih bolesti na područja gdje ih ranije nije bilo.

"Ono što je od ključnog značaja za prevenciju vektorskih oboljenja jeste nadzor i kontrola vektora kao i rano otkrivanje slučajeva oboljenja“, rekla je Jovanovski Dašić.

Ali najlakši i najefikasniji način prevencije vektorskih bolesti, dodala je, predstvalja spriječavanje uboda komaraca i drugih insekata.

Doktor u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Senad Begić kazao je da je udio 13 oboljelih od vektorskih zaraznih bolesti u prošloj godini iznosi 0,2 odsto ukupnog broja od oboljelih od zaraznih bolesti.

"Godišnji izvještaj za zarazne bolesti u Crnoj Gori za prošlu godinu je u izradi, jer je zakonski rok za njegovu izradu 31. maj ove godine, a na osnovu preliminarnih podataka u prošloj godini registrovan je jedan slučaj importovane malarije, četiri slučaja lajmske bolesti, četiri slučaja lajšmanijaze, četiri slučaja groznice zapadnog Nila“, naveo je Begić.

U tom smislu, kako je kazao, preporučuje se izbjegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare, upotreba kozmetičkih sredstava koja odbijaju insekte na otkrivenim djelovima tijela.

"Preporučuje se nošenje komotne odjeće svjetlih boja, dugih rukava i nogavica pošto vektori mogu da ubodu kroz usku i pripijenu odjeću, uoptreba zaštitnih mreža protiv komaraca na prozorima i oko kreveta“, rekao je Begić.

On je kazao da u IJZ funkcioniše Ambulanta za savjetovanje putnika u međunarodnom saobraćaju, gdje im se pružaju usluge epidemiološkog svajetovališta i pripremanja prilikom putovanja u inostranstvo.

"Preporuka je da svi putnici u malarična područja treba da se jave epidemiologu četiri do šest sedmica prije odlqaska na putovanje, kako bi se sprovelo savjetovanje i edukacija“, poručio je Begić.

Jedino na taj način, kako je naveo, moguće je dovesti do smanjenja vjerovatnoće oboljevanja dok osoba boravi na putu.

Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović rekla je da prema podacima te organizacije više od milion osoba umre od oboljenja koja prenose komarci, krpelji i muve.

"U Euro regionu, prema podacima SZO, usljed ujeda komaraca, muva i krpelja oboljelo je više od 1,5 miliona ngrađana Evrope u periodu od 1990. do 2010. godine“, navela je Brajović.

Ona je kazala da je od ključnog značaja za pevenciju vektorskih oboljenja nadzor i kontrola nad insektima i rano otkrivanje oboljevanja i sprovođenje mjera nad vektorskih oboljenjima.

„Neophodna je tijesna saradnja različitih sektora, počevši od sektora zdravstva, veterine, zaštite životne sredine, urbanističkog planiranjua, poljoprovrede i obrazovanja“, navela je Brajović.

( Mina )