Nakon tragedije: Jesu li problem kuće ili dalekovod

Krovovi nekoliko kuća u Ulici Borisa Kidriča u podgoričkom naselju Gornja Gorica, nalaze se tik ispod dalekovoda napona 35 kV, odnosno na udaljenosti manjoj od zakonom dozvoljene kako ne bi bila ugrožena bezbjednost stanara.

Mještani te ulice zato su najavili da će organizovati potpisivanje peticije kako bi se dalekovod izmjestio iz tog kraja.

“Nije tačno da sve kuće u našem kraju nemaju građevinsku dozvolu. Zašto su, ako je to tako, a nije, kuće koje nemaju građevinsku dozvolu priključili na elektromrežu”, kazao je jedan od mještana.

Peticiju za izmještanje dalekovoda potpisaće, prema najavama, porodice Knežević, Marković, Bulatović, Otašević, Čelebić, Nunić, Raičević, Vučinić, Strugar...

U Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektro-energetskih vodova, piše da je najmanja dozvoljena sigurnosna udaljenost dalekovoda od krovova kuća ne smije da bude manja od tri metra.

Prije tri noći, oko 22.40 u istoj ulici zbog kontakta sa dalekovodom stradali su dva radnika Javnog preduzeća “Rasvjeta” Damir Đokaj (30) i Nino Bajrami (30).

Prema informacijama iz policije, Bajrami je bio u korpi iz koje je mijenjao sijalicu ulične rasvjete, dok je Đokaj upravljao mašinom. Kada je Đokaj, po završenom poslu, krenuo da spušta kolegu, korpa se zakačila za kabl dalekovoda i došlo je do strujnog udara.

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o smrti Bajramija i Đokaja.

Nakon što su radnici “Rasvjete” stradali, ponovo se aktuelizovalo pitanje divlje gradnje, izmještanja dalekovoda i poštovanja propisa...

U članu 102 Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektro-energetskih vodova, navodi se da u mjestima pristupačnim vozilima, provodnik (kabl-dalekovod) mora da bude na visini ne manjoj od šest metara...

Član 103 Pravilnika odnosi se na zgrade (kuće). U tom članu piše da “vođenje vodova preko zgrada koje služe za stalan boravak ljudi može se izvesti ako su zadovoljeni uslovi iz čl. 104 do 108 ovog pravilnika.

Član 104 kaže “za nepristupačne delove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi tri metra.

U članu 105 nevedeno je da “za stalno pristupačne djelove zgrade (terasu, balkon, građevinske skele i sl.) sigurnosna visina iznosi pet metara a udaljenost četiri metra.

“Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najbližeg provodnika (kabla) u neotklonjenom položaju od zgrade manje od tri metra za vodove napona do 20 kV i manje od pet metara za vodove napona većeg od 20 kV”, piše u članu 103.

Iz EPCG, ranije su “Vijestima” saopštili da je taj dalekovod izgrađen još pedesetih godina, da ima građevinsku i upotrebnu dozvolu.

Prve kuće u tom naselju, prema nezvaničnim informacijama, građene su nakon 1966. godine.

Kalezić: Ispod dalekovoda se ne smije graditi

Poslanica Demokratskog fronta i profesorica na Građevinskom fakultetu Jelisava Kalezić, kazala je “Vijestima” da nijesu sve kuće nelegalne u tom dijelu grada.

Ona tvrdi da su za neke kuće izdate građevinske dozvole, ali da u tim slučajevima nije poštovana procedura.

Tvrdi da je pitanje oko dalekovoda u naselju vrlo kompleksno.

“Zakonska regulativa postoji, ali njom se ne rješava problem koji je naslijeđen. Sumnjam da su inspektori pratili procedure, sudeći po broju nelegalnih objekata u gradu”, kazala je Kalezićeva.

Dodala je da ispod dalekovoda ne smiju da se grade kuće.

“Ispod dalekovoda ne smije da se gradi nikako, jer su tu uvijek mogući incidenti. Niko ne bi trebao da se igra sa tim. Odavno se zna, a to nije nova praksa, da elektromagnetno polje na žive organizme djeluje nepovoljno. Iz tog razloga ne smije da se stanuje u blizini dalekovoda. Radi se o praksi kojom se štiti zdravlje”, rekla je Kalezićeva.

Objasnila je da visokonaponski kablovi patogeno djeluju na živu ćeliju.

“To što je neko propisivao Pravilnik na osnovu tehničke bezbjednosti to je drugo. Što se kuća tiče, tu ljudi ne trebaju da žive. Još ima zgrada u Podgorici u kojima, u prizemnim prostorijama, postoje trafostanice. Evo 20 godina ta praksa je napuštena, jer je dokazano patogeno djelovanje. Ljudi koji žive iznad takvih uređaja mnogo brže obolijevaju”, kazala je Kalezićeva.

Prema internim pravilnicima, Đokaj i Bajrami mogli su da rade noću

Vještak za požare, eksplozije i havarije Rašo Popović i njegov kolega elektrostruke Branko Prentić, do kraja naredne sedmice predaće izvještaje o uzroku tragedije u kojoj su poginula dvojica radnika JP "Rasvjeta" Damir Đokaj (30) i Nino Bajrami (30).

Tužilac Miroslav Turković, nakon njihovih mišljenja, odlučiće da li će eventualno protiv nekoga pokrenuti krivični postupak zbog sumnje da je nesavjesnim radom uticao da dođe do tragedije u naselju Gornja Gorica.

U internim pravilnicima JP "Rasvjeta" piše da je dozvoljen rad u večernjim časovima, zbog čega su te noći Bajrami i Đokaj poslati u Gornju Goricu da zamijene sijalice na rasvjeti u Ulici Borisa Kidriča.

Vjruje se da se nesreća dogodila nakon što je korpa specijalnog vozila dotakla jednu žicu 35 kw dalekovoda, nakon čega je došlo do jakog strujnog udara koji je u sekundi usmrtio mladiće. Prvi nalazi ukazuju da su žice dalekovoda bile na propisnoj visini od asfalta, ali će se to precizno znati nako okončanog vještačenja.

( Vlado Otašević, Biljana Nikolić )