Za smrt 53 osobe kriv Janukovič?

Jedan američki novinar je rekao da fotografije koje je objavio uz svoj istraživački izvještaj na sajtu časopisa "Dejli bist" (The Daily Beast), "izgleda otkrivaju istinu" o tome ko je ubio 53 antivladina demonstranta na kijevskom Trgu nezavisnosti 20. februara.

Džejmi Detmer je kazao da fotografije ukazuju da su ubice pripadnici snaga bezbjednosti Viktora Janukoviča - a ne opoziciona frakcija sa podrškom iz inostranstva ili nacionalistički elementi među demonstrantima, kao što tvrde zbačeni ukrajinski režim i Rusija.

Fotografije su napravljene u dvorištu sjedišta ukrajinske Službe državne bezbjednosti, SBU, malo prije nego što je otvorena snajperska vatra na demonstrante samo tri bloka odatle.

Janukovič je negirao ulogu u smrti demonstranata. U intervjuu za Asošijetid pres i ruski kanal NTV, zbačeni predsjednik je rekao da je opozicija odgovorna za visok broj žrtava

Neki pripadnici snaga, fotografisani u sjedištu SBU, nose tamne uniforme i žute identifikacione trake oko ruke dok se naoružavaju snajperskim puškama i modifikovanim "kalašnjikovima".

Detmer je kazao da su na fotografijama pripadnici ukrajinske specijalne jedinice lojalne Janukoviču, poznate kao Alfa tim. Navodno su ih obučavali instruktori iz ruskih specijalnih snaga.

Kao dodatni dokaz povezanosti, ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa je 20. februara napravio snimak maskiranih trupa u istim uniformama i sa žutim trakama kako su uperili iste snajperske puške i pucaju iz istih „kalašnjikova“ na demonstrante na Majdanu.

Oleksandar Jakimenko, koji je bio šef SBU za vrijeme Janukovičevog mandata, tvrdi da su snajperisti bili demonstranti. Detmer kaže da za to nema dokaza.

"Znamo da su jedan ili dva demonstranta tog dana imali puške. Ali oni nisu odgovorni za ubistvo 53 demonstranta. Imamo ogromnu količinu dokaza od britanskih forenzičara koji su otkrili gdje su se najvjerovatnije nalazile pozicije sa kojih se pucalo. A nalazile su se u zgradama pod kontrolom vlade a ne demonstranata", rekao je novinar.

Ranije ovog mjeseca, objavljen je telefonski razgovor između šefice diplomatije EU Ketrin Ešton i estonskog ministra spoljnih poslova Urmasa Paeta, o glasinama da su snajperiste angažovali lideri protesta.

Olga Bogomoljec, ljekarka sa Majdana čijom izjavom je Paet potkrijepio svoje tvrdnje, kazala je da ju je Estonac vjerovatno pogrešno shvatio usred haosa jer je vidjela samo da snajperisti ubijaju demonstrante.

Ukrajinska vlada bi ove nedjelje trebalo da objavi preliminarni izvještaj o svojoj istrazi. Međutim, s obzirom na to da je umiješana SBU, Bogomoljec sumnja da će rezultat biti objektivan.

Janukovič je juče negirao ulogu u smrti demonstranata. U intervjuu za Asošijetid pres i ruski kanal NTV, zbačeni predsjednik je rekao da je opozicija odgovorna za visok broj žrtava.

Viktor Janukovič

Janukovič, koji je pobjegao u Rusiju nakon protesta u kojima je poginulo više od 100 osoba, rekao je da je ruska aneksija Krima „tragedija“ i da se nada da će ponovo postati dio Ukrajine.

„Krim je tragedija, velika tragedija. Moramo ga vratiti tako da dobije maksimalnu nezavisnost...ali da bude dio Ukrajine.“

U međuvremenu je komandant NATO za Evropu rekao da bi ruske snage mogle osvojiti velike djelove Ukrajine za tri do pet dana.

Vjeruje se da je Moskva nagomilala desetine hiljada vojnika na istočnoj granici Ukrajine.

General Filip Bridlav je rekao da su obezbijeđeni svi elementi za brzo napredovanje, uključujući oklopne snage, mehanizovane jedinice, helikoptere, avione i svu potrebnu logistiku.

"To je veoma velika, sposobna i spremna sila. Mislimo da je spremna da krene i da bi svoje ciljeve mogla ostvariti za tri do pet dana", rekao je Bridlav.

Rusija odbacuje optužbe o agresivnim namjerama koje su prijetnja za članice NATO-a

Rusija je optužila NATO da je pribjegao hladnoratovskom "verbalnom sukobu" pošto su ministri spoljnih poslova alijanse odlučili da suspenduju svu praktičnu civilnu i vojnu saradnju sa Moskvom.

Šefovi diplomatije iz 28-članog NATO, koji su se okupili u Briselu, takođe razmatraju opcije, uključujući uspostavljanje stalnih vojnih baza u baltičkim državama da ohrabre istočnoevropske članice.

Akcije Rusije u Ukrajini su izazvale zabrinutost u Estoniji, Letoniji i Litvaniji.

Njemački ministar spoljnih poslova Frank Valter Štajnmajer je rekao u utorak da budući odnos NATO-a sa Rusijom zavisi, između ostalog, od toga hoće li Rusija početi da povlači trupe nagomilane blizu ukrajinske granice.

"Izjave o navodno agresivnim namjerama koje predstavljaju prijetnju za članice NATO-a su apsolutno neosnovane,“ rekao je Aleksandar Gruško, stalni predstavnik Rusije u NATO-u, prenijela je agencija Interfaks.

Galerija

( Angelina Šofranac )