Preporuka Odbora: Policajci u Urgentnom, Hitnoj i bolnicama

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje preporučio je Upravi policije da, u skladu sa svojim mogućnostima, rasporedi svoje pripadnike u Urgentnom centru, kako bi se obezbijedio nesmetan rad zdravstvenih radnika i adekvatna zaštita od potencijalnog nasilja. To skupštinsko tijelo preporučilo je policiji da osim u Urgentnom centru, svoje pripadnike rasporedi i u Hitnoj medicinskoj pomoći kao i u sedam bolnica u Crnoj Gori. Odbor je danas, na konsultativnom saslušanju povodom učestalnih napada na zdravstvene radnike, menadžementu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) preporučio da pratnja pacijenata u Urgentnom centru bude ograničena na jednu osobu i drugačiji režim posjete pacijentima. Nadležnim državnim organima preporučeno je da razmotre mogućnost formiranja zdravstvenog ombudsmana.

Konjević: Dati sistemski odgovor Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je da sistemski treba dati odgovor na problem napada na zdravstvene radnike, navodeći da je saradnja medicinskih radnika i policije izuzetno važna. „Policija, shodno zakonu, nema tu vrstu uloge, ne samo crnogorska policija, nego nijedna policija, niti u regionu, niti u organizovanijim državama Evropske unije, da fizički štiti objekte zdravstvenih ustanova“, poručio je Konjević. On smatra da problem treba sagledati i u okviru sistema KCCG, da bi se vidjelo da li treba pojačati interne službe zaštite te ustanove, i da li Ministarstvo zdravlja treba da izađe u susret KCCG i da obezbijedi određenu Agenciju koja će vršiti bazičnu zaštitu. Konjević je rekao da nema lično nikakav negativan odnos prema tome da zdravstveni radnici ili dio tih radnika dobije status službenih lica. „Sugerišem vam, da kada to jednom uradimo atipično, mimo standarda koji postoji, javiće se veliki broj profesija koji će po istom principu smatrati da treba da budu službena lica“, naveo je on.

Mijović: Ograničiti posjete Ministar zdravlja, Miodrag Radunović, rekao je da je neosnovano poistovjećivati profesiju od javnog značaja sa službenim licima. On je citirao član Krivičnog zakonika Crne Gore u kome se navodi da je propisano da se „službenim licima smatra lice koje u državnom organu vrši službenu dužnost i izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom ili organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vrši službene dužnosti ili službene funkcije u tim organima“. „Sama činjenica da je zaštita na radu djelatnost od javnog interesa, to su ustanove preduzeća ili drugi pravni subjekti u obavezi da poštuju pravila o zaštiti na radu, između ostalog i zaštite objekata, imenovine i zaposlenih. Tu je uloga naših zdravstvenih ustanova u cilju zaštite obezbjeđivanja uslova za nesmetani rad bijelog mantila“, rekao je Radunović. On je kazao da je rješenje problema kvalitetna primjena kaznenih odredbi postojećih zakona i sužavanje raspona kazni od novčane i zatvorske kazne, i da atak na zdravstvenog radnika, nakon procesuiranja, mora biti krivično djelo sankcionisano zatvorom. „Neko ko svjesno atakuje na bijeli mantil mora krivično da odgovara“, poručio je Radunović. Direktor KCCG, Milan Mijović, kazao je da je taj zdravstveni centar objekat koji se mora štititi, navodeći da se postavlja pitanje kako obebijediti tu zaštitu. On je rekao da će KCCG ograničiti posjete na jednog do dva člana porodice i da će prudužiti vrijeme ulaska u bolnicu. „Na taj način ćemo spriječiti one posjete koje su vjerovatno tradicija“, rekao je Mijović, navodeći da to komplikuje posao radnika u KCCG. On je naveo da će KCCG sigurno imati ozbiljne probleme, ukoliko ne bude povećanja budžeta za tu ustanovu, i ako joj ne bude omogućeno da na osnovu toga obezbijedi kvalitetniju zaštitu zdravstvenih radnika.

Šta da radi doktor nakon što ga napadnu? Direktor Urgentnog centra KCCG, Vladmir Dobričanin, upitao je šta ljekar koji doživi verbalni ili fizički napad da radi nakon toga, a njegova obaveza je, kako je naveo, da uspostavi kontinuitet pružanja zdravstvene zašitite. „Jednostavno, vi morate da budete spremni na to da ćete nakon takvog incidenta morati da nastavite sa pružanjem zdravstvene zaštite. Isto to moraju da urade medicinske sestre i tehničari“, naveo je Dobričanin. On je rekao da je dodjeljivanje statusa službenog lica zdravstvenim radnicima jedan dio slagalice koji, kako je kazao, možda ne bi riješio probleme da se to više nikada ne desi, „ ali ćemo mi koji smo najizloženiji imati malo bolji osjećaj“. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Saša Stefanović, kazao je da bi volio da ta ustanova ima policijsku zaštitu. „Kada smo imali samo jednog policajca, to je bilo 2000. godine, u noćnoj smjeni, vjerujte mi, dok je on bio, nikada nijedan problem. Ne znam zašto. Možda slučajnost“, rekao je on. Predsjedica Sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapić, smatra da treba da postoji obezbjeđenje u zdravstvenim ustanovama kao i obudsman za zaštitu prava ljekara. Vladmir Pavićević iz Sindikata zdravstva pri Uniji sindikata, rekao je da svaki zdravstveni radnik, za godinu dana, ima najmanje makar dvije situacije koje bi morale da imaju epilog u smislu prekršajne prijave. „Međutim, oni žele da idu na svoj posao i da budu zaštićeni i da ne idu po sudovima i ne dolaze u situaciju da ponovo budu ugroženi od tih počinalaca“, rekao je Pavićević.

( Mina )