U utorak o upotrebi i isticanju nacionalnih simbola

Skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode sjutra će razmatrati predlog zakona kojim se definiše izbor, upotreba i javno isticanje nacionalnih simbola kao i kada je njihova upotreba zabranjena.

Nacionalnim simbolima smatraju se oni koji pripadnici majinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori upotrebljavaju za izražavanje svog nacionalnog identiteta.

Kako se navodi, nacionalni simboli su grb i zastava, čije etalone utvrđuju savjeti manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a tu odluku potvrđuje Skupština Crne Gore.

Precizira se da se zabranjena upotreba nacionalnih simbola na zgradama i u prostorijama Skupštine Crne Gore, predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, Ustavnog suda, sudova, državnog tužilaštva, Ombudsmana, Vojske, Centralne banke i Državne revizorske institucije.

"Zabranjena je upotreba nacionanih simbola prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kluturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, i na drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora", kaže se u obrazloženju predloženog zakona.

U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovništvo, prema podacima poslednjeg popisa, u dane državnih praznika na zgradama opštine, pored državne, ističe se zastva tog naroda ili zajednice.

"U jedinicama lokalne samouprave u kojima je manjinski narod ili druga manjinska nacionaln zajednica većinsko stanovništvo i tamo gdje čine više od 15 odsto stanovništva, slobodna je upotreba nacionalnih simbola u službenim prostorijama lokalne samouprave i u prostorijama za vjenčanje", navodi se u zakonu.

Novim zakonom posebno je definisana zaštita nacionalnih simbola. Predviđene su kazne od dvije do 20 hiljada eura za pravna lica koje krše zakon, a za odgovorna lica od 300 do dvije hiljade eura.

Zakon o upotrebi nacionalnih simbola, kojim je definisana upotreba nacionalnih simbola pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, donijet je 2000.godine.

U praksi se, kako se precizira, često na javnim skupovima i manfestacijama upotrebljavaju različiti simboli, prije svega zastave, za koje se ne zna čije su, odnosno čiji identitret izražavaju. Slična je situacija kada je u pitanju upotreba simbola u organima državne uprave i lokalne samouprave i njihovo privatno korišćenje.

Zato se, kako se navodi u obrazloženju, s obzirom na vremensku prevaziđenost ovog zakona, donošenje novog Ustava, njegove manjkavosti u dijelu izbora nacionalnih simbola, pristupilo pripremi novog zakona.

( Mina )