I bojkot pretplate može biti opcija protiv kulturnog genocida

Rijaliti programi, TV novele i muzika kojoj neću ni ime da pominjem su kulturni genocid koji dolazi iz medija i protiv toga se može boriti promjenom uređivačke politike, te ponudom kvalitetnog programa iz domena informisanja, zabave, kulture, nauke, programa za djecu i mlade”, kaže Tomislav Žegura iz NVO Kompas, koja je osnivač Bruškin radio stanice iz Tivta. Žegura je urednik web sajta tog radija.

On je prošle sedmice sa Tviter naloga @cgtvituje vodio diskusiju o medijskoj sceni u Crnoj Gori.

Nekada “Svet” nije izlazio, a “Politikin zabavnik” je bio mnogo uticajniji". Mediji, dodaje on, oblikuju našu realnost onoliko koliko to sami dozvolimo

Sedam dana diskusije svelo se na kritike na račun sadržaja koji emituju crnogorski mediji.

Upravo iz razloga što smatra da mediji u Crnoj Gori, naročito televizije, "u većini slučajeva ne nude kvalitetne sadržaje, već služe drugačijim ciljevima”, Žegura se prije godinu dana prihvatio osnivanja Bruškin radio-stanice.

“Ljudi moraju imati alternative”, kazao je on.

Žegura je učesnike u diskusiji pitao da li smatraju da su sadržaji koje zovemo nevažnima, ili glupima (ko se gdje udao, a ko razveo...) tu namjerno da građene neko zaglupi ili...? Neki tviteraši smatraju da se tako masa drži pod kontrolom, dok neki smatraju da to jednostavno odvlači pažnju od životno važnih problema. Na pitanje kako se boriti protiv toga, učesnici u diskusiji navode da bi se trebalo boriti pažljivim biranjem sadržaja, učenjem djece da razlikuju šta je važno, a šta nije.

Radio stanice "Bruškin" i "Homer": Talasi koji ne znaju za granice >>>

Diskutovalo se i tome koliko medijski sadržaj oblikuju našu realnost, i Tomislav i tviteraši su saglasni da mediji i te kako mogu da oblikuju realnost, i da je upravo zato važno da naučimo svi od sebe da razlikujemo kvalitetan od nekvalitetnog sadržaja. Neki od tviteraša smatraju da je to jednostavno do ljudi, i različitih ukusa. Žegura kaže da su se stvari "promijenile vremenom - nekada “Svet” nije izlazio, a “Politikin zabavnik” je bio mnogo uticajniji". Mediji, dodaje on, oblikuju našu realnost onoliko koliko to sami dozvolimo.

On crnogorskim medijima zamjera, posebno javnom servisu, što ih, kako kaže, "nije briga".

"Osjećam da ih nije briga, da neko prima platu jer je podoban, sjedi u nekom mediju i ne radi ništa, otaljava, zapušta i prepušta. Prije svega kritiku moram adresirati na javne servise. Oni imaju resurse, tehničke prije svega, velika studija i mogućnosti za produkciju. Ali, pogledajte, svake večeri na TV progamima javnog servisa je neka politička emisija, gdje pričaju neki jako dosadni muškarci, o politici, pričaju satima, taj spin se ne završava, nema mu kraja. To je jako loše. Javni servis mora imati obavezu da stvara sopstvenu produkciju, emisije za djecu i mlade, kao i emisije o nauci, muzici, kulinarstvu, kulturi, svemu, ali na savremen, zabavan i edukativan način”, kazao je Žegura.

Prema njegovim riječima, kod privatnih medija je situacija nešto drugačija - i to u njihovu korist.

"No, moram da ponovim, da opet puno zavisi i od nas samih. Plaćamo svojim porezom javni servis, pa im možemo i tražiti promjene, ljudi moraju razmisliti o ovome”, dodaje on.

Iako sam nema precizan odgovor na pitanje kako uticati na javni servis, Žegura, predlaže traženje određenih promjena na više nivoa.

"Siguran sam da bi više tijela i grupacija trebalo da se sastane i osmisli odlučnu akciju, ili da svi prestanemo plaćati javni servis, i to je opcija", dodaje on.

“Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže. Kroz projekat “Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” i putem zvaničnog naloga @cgtvituje tokom šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način na koji je vide afirmisani stručnjaci iz različitih oblasti.

Do 4. aprila će o studentskom životu u Crnoj Gori i inostranstvu, odnosu studenata prema fakultetu i učenju... tvitovati Miloš Nikolić. Njegove diskusije možete rpatiti na hashtagu #djestudiras.

O dosadašnjim diskusijama možete čitati na stranici projekta cgtvituje.cdtmn.org.

Spin i ekskluziva

Posljednjeg dana diskusije o medijskoj sceni u Crnoj Gori, učesnici su govorili o terminologiji koja se često koristi u u medijima, a čije stvarno značenje ne znaju svi.

"Prva riječ koju mediji danas najviše vole je "ekskluzivnost", znate li šta tačno znači: exclude- izopštiti, isključiti, odstraniti. Druga spin riječ kojom nas mediji bombarduju bila bi javno mnjenje (javno mišljenje)... Da li ovo ukida pojedinačno ili individualno mišljenje", pita se Tomislav.

Pop kultura stalno na margini

Transformacija društva ne ogleda se samo u sferi ekonomije i politike, kultura i mediji čine veliki dio našeg svakodnevnog vidokruga i utiču na formiranje pojedinca i društva, kaže Žegura, pitajući šta će društvo uraditi kada je tou pitanju.

“Da prepustimo, ovog puta ne”, dodaje on.

Kultura, prema njegovim riječima, može da ima jak ekonomski faktor.

Žegura zamjera medijima što ne daju dovoljno prostora pop kulturi.

"Pop kultura je u Crnoj Gori nažalost prespavala zlatan period od 60-ih do kraja 80-ih kada je u ex YU bio pravi procvat, pa uvijek imam osjećaj da smo na novom početku, što nije dobar start. Ipak, skoro u svakoj generaciji desi se dobar dio stvaralaca i entuzijasta koji su odličan resurs za kreiranje novog i svježeg, i na tom resursu bi trebalo raditi. Trenutno u Crnoj Gori radi aktivno nekoliko samostalnih rok festivala, počeli su se štampati alternativni časopisi (Stribor Strašni), aktivna je nekolicina on-line radio programa, sve je više bendova koji stvaraju svoje (umjesto da sviraju tuđe). Pa ipak, pop kultura je na margini jer nije dovoljno podržana kroz programe kutlure i finansiranja, a nije ni dovoljno vidljiva, što je do medija”, kaže Žegura, dodajući da se zbog takvih prepreka "ljudi nakon nekog vremena umore, i nastupa pad u stvaralaštvu, što kao društvo ne smijemo dozvoliti”.

( Damira Kalač )