Značaj novih tehnologija u zaštiti mora

Crna Gora ne može da izdvoji značajna sredstva za izučavanje mora, pa je partnerstvo u međunarodnim projektima, uz mogućnost pristupa novim tehnologijama važno radi njegovog kvalitetnog proučavanja i zaštite, ocijenila je Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Mačić je, sa kustosom etnologom Danijelom Đukić, autor izložbe „Nove tehnologije u izučavanju mora“, koja je otvorena u Muzeju Perasta.

Ona je, u cilju animacije javnosti u zaštiti mora, pored izložbi, najavila i seriju dokumentarnih filmova o istraživačima.

"Oni bi trebalo da pokažu kako izgleda život na moru, gdje se troši novac, kakva blaga Crna Gora ima na moru i kako može da se koristi“, kazala je Mačić agenciji MINA.

Od novih tehnologija prikazanih na izložbi, na kojoj dominira italijanski naučno-istraživački bord Urania, apostrofirala je spuštanje „rova“ na velike dubine.

Prema njenim riječima, osim plastičnog i ostalog čvrstog otpada koje je pronađeno i do 500 metara dubine, otkrivene su i neke vrste rakova i riba kojih nema svuda u Meditreranu

"Riječ je o jednoj vrsti robota koji ima kamere i sliku prenosi na monitore na brodu. Ono što smo vidjeli, uz njegovu pomoć, govori da je na velikim dubinama većina našeg morskog dna muljevita i nije posebno zanimljiva", kazala je Mačić.

Prema njenim riječima, osim plastičnog i ostalog čvrstog otpada koje je pronađeno i do 500 metara dubine, otkrivene su i neke vrste rakova i riba kojih nema svuda u Meditreranu.

"Našli smo i izuzetno rijetke korale koji se ne koriste za izradu nakita i u komercijalne svrhe, ali su vrijedni u biološkom smislu“, ističe Mačić.

Kao primjer efikasnosti novih tehnologija navodi savremene skupe sonare, ali i „crpca“ sa broda Uranija, koji u jednom spuštanju omogućavaju dobijanje svih uzoraka, što skraćuje vrijeme rada i umanjuje troškove.

„Za to sve treba imati i obučene ljude pa je za Crnu Goru praktičnije i jeftinije da učestvuje u međunarodnim projektima“, kaže Mačić i ističe zadovoljstvo zbog najavljenog povećanja državnog budžeta za nauku.

Ona je upozorila da otpad u moru postaje sve više ozbiljan problem, ali i da su sve brojniji i projekti koji imaju bar jedan segment vezan za njega.

Otpad u moru postaje sve više ozbiljan problem, ali i da su sve brojniji i projekti koji imaju bar jedan segment vezan za njega

Apelujući na upotrebu brže razgradive plastike, ona kaže da je posebno opasan otpad od ribarskih alata (mreže, parangali i slično) koji nastavlja da hvata organizme i pravi štetu, a i pri raspadanju, jer nekim ribama liči na hranu, uništava živi svijet.

„Neobično u cijeloj ovoj priče je što, i pored problema sa otpadom, od prošle godine u Boki imamo značajan povratak palastura, zaštićene vrste i najvećeg školjkaša u Mediteranu. Ne znam što je razlog, ali često se kaže da organizmi u stresnim situacijama imaju veliku moć razmnožavnaja. Apelujem na građane da ih ne diraju i da uživaju gledajući ih prilikom ronjenja“, poručila je Mačić.

Kustos etnolog Muzeja grada Perasta Danijela Đuki je kazala da saradnja sa Institutom za biologiju mora traje četiri godine, pri čemu je značajno što se radi o izložbama za koje postoji interesovanje da budu prikazane i u drugim gradovima.

( Mina )