Hrvatska neće blokirati crnogorsku nominaciju Bokeljske mornarice

Ne postoji opasnost da Hrvatska blokira crnogorsku nominaciju Bokeljske mornarice kao našeg prvog nematerijalnog kulturnog nasljeđa na Uneskovoj listi svjetske kulturne baštine, uprkos tome što je ta nominacija nedavno izazvala oštro negodovanje pripadnika hrvatske zajednice u Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj. To je za "Vijesti" poručila sekretarka crnogorske kancelarije za Unesko, Milica Nikolić.

Ona je najavila dolazak Uneskove reaktivne monitoring misije za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, koja će, između ostalog, dati preporuke i za rješavanje jednog od ključnih otvorenih pitanja u Kotoru – dalje gradnje u naselju Kostanjica.

"Misija je planirana za septembar mjesec, i tada ćemo direktno sa ekspertima Uneska, koje će oni delegirati, vidjeti stanje na terenu i dobiti u nadam se što skorijem roku neke preporuke od Uneska u smislu daljeg razvoja i daljeg tretiranja tog područja sa stanovišta Unesko konvencije. Što se tiče ostalih zaključaka odluke koja je usvojena u Bahreinu, ključne stvari su odustajanje od projekta žičare koja je kandidovana u prethodnom periodu, Unesko je tražio da se konkretno od tog projekta odustane. I ono što je definitivno ključna stvar, to je usvajanje prostorno-urbanističkog plana za Opštinu Kotor", kazala je Nikolić.

Kakva je generalna ocjena Uneska kada je riječ o našoj zaštićenoj baštini, i gdje je, ako izuzmemo Kostanjicu, stanje najalarmantnije?

To su Glavati, Morinj, Kostanjica i projekat mosta na Verigama. + Moram da kažem da je Unesko tražio u više navrata od države da se obezbijedi način da se prevaziđe saobraćajni pritisak koji postoji u području i koji definitivno utiče negativno na prirodne i kulturne vrijednosti. + Što se tiče ukupnog stanja kulturne baštine, onih lokaliteta koji su na Uneskovoj listi, ja moram da podsjetim da imamo četiri upisa. Pored Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, imamo Nacionalni park Durmitor, stećke i srednjovjekovna groblja + Od prošle godine imamo i Venecijanska utvrđenja, tu je Kotorska tvrđava, s tim što postoji mogućnost da se tvrđava Forte mare u Herceg Novom priključi ovom upisu.

Pod Uneskovom zaštitom je i Nacionalni park Durmitor, koji se godinama unazad u medijima pojavljuljuje u kontekstu divlje gradnje i devastacije, što je dovelo čak i do izmjena granica parka. Da li Unesko ima neke konkretne zahtjeve u vezi sa tim lokalitetom i da li prati situaciju?

Sljedeći korak kad je u pitanju Nacionalni park Durmitor jeste dolazak savjetodavne misije Uneska, baš zbog izmjene granica. Država ih je obavijestila da su granice promijenjene i oni su tražili da se dostavi određena studija procjene uticaja na okolinu i da se pozove savjetodavna misija da zajedno sa našim stručnjacima pogleda kakve su to izmjene, kako su se desile, i da se obrazloži na koji način će se u budućnosti tretirati samo područje Nacionalnog parka, onaj dio koji je pod Uneskom.

Bokeljska mornarica je od ove godine prvi crnogorski kandidat za Uneskovu listu nematerijalnog nasljeđa. Ta nominacija je, međutim, izazvala negodovanje u hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj. Može li se desiti da Hrvatska, koja takođe pretenduje na Bokeljsku mornaricu, blokira kandidaturu Crnoj Gori?

Što se tiče tih negodovanja, to su neke stvari koje nisu dio struke i one su se iz sfere politike nažalost prelile na sferu kulture, ali mislim da su sanirane i da ne prijeti nikakva opasnost da će nas Hrvatska blokirati. Bokeljska mornarica je organizacija koja je starija i od Cg i od Hrvatske, i od ovih država i granica koje poznajemo u današnjem obliku, i za koju se smatra da potiče od 809. godine. Članovi Bokeljske mornarice su jako svjesni istorije i tradicije koju su naslijedili. I mislim da što se tiče Bokeljske mornarice ima jako dobru perspektivu da bude upisana krajem naredne godine.

( Matija Otašević )