Branko Pejović: Crnogorski proizvodi nekonkurentni zbog visokih kamata

On smatra i da su crnogorska preduzeća isuviše mala i usitnjena da bi bila konkurentna

101 pregleda5 komentar(a)
Privredna komora Crne Gore, Foto: Vesko Belojević
26.03.2014. 13:42h

Visoke kamatne stope, usitnjenost preduzeća i pojava protekcionizma na tržištu ključne su prepreke za značajnije unaprijeđenje crnogorskog izvoza, ocijenjeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).

Predstavnik kompanije "Zrnožit", Branko Pejović, smatra da su krediti sa visokim kamatnim stopama kočnica razvoja crnogorske privrede i da je njihovo snižavanje preduslov unaprijeđenja izvoza.

"Naši proizvodi nijesu konkurentni na stranim tržištima. Za to su neophodne investicije, koje nijesu moguće uz kamatne stope od oko deset odsto. Nema investicije u Crnoj Gori koja se, uz realno poslovanje, može vratiti za manje od 13 godina", rekao je Pejović na okruglom stolu pod nazivom "Izvoz - nužnost i šansa".

On smatra i da su crnogorska preduzeća isuviše mala i usitnjena da bi bila konkurentna, zbog čega bi trebalo razmisliti o njihovom udruživanju, kako bi se stvorio jedan izvoznik više proizvoda.

"Treba ulagati u velike poljoprivredne komplekse. Ako mene pitate, ja bih novac uložio u mandarine i južno voće", rekao je Čelebić

Predsjednik Odbora direktora Jadranskog brodogradilišta, Stanko Zloković, upozorio je da je na domaćem i stranom tržištu prisutna pojava protekcionizma, kao i da je za ostvarivanje boljih rezultata u spoljnotrgovinskoj razmjeni neophodno usvajanje strategije i obezbjeđivanje institucionalnog okvira za promociju izvoza.

"Da bi se ostvario pozitivan rezultat trebalo bi poći od postojećih izvoznika, koje bi trebalo individualizovati i obezbijediti im pomoć. Ukoliko se firme prepuste same sebi, teško da će se ostvariti neki napredak u izvozu", kazao je Zloković.

Vlasnik kompanije "Čelebić", Tomo Čelebić, smatra da bi Crna Gora trebalo da se fokusira na smanjenje uvoza kroz povećanje proizvodnje, kao i da se kvalitetan proizvod, konkurentan na stranom tržištu može obezbijediti samo uz velika ulaganja.

"Treba ulagati u velike poljoprivredne komplekse. Ako mene pitate, ja bih novac uložio u mandarine i južno voće", rekao je Čelebić na okruglom stolu koji je organizovala PKCG.

Izvršni direktor Plantaža, Verica Maraš, smatra da je turizam oblast u koju bi trebalo ulagati u budućnosti, ali i da to mora podrazumijevati domaću ponudu kada je riječ o hrani.

Ona smatra da su investicije preduslov privrednog razvoja, ali da ulaganje u nekretnine nije predstavljalo pametnu odluku.

"Za razliku od toga, ulaganje u Plantaže je bilo pametno, ali to je investicija koja se razvija 50 godina", poručila je Maraš.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, Vujica Lazović, saopštio je da se konkurentnost privrede mjeri izvoznim kapacitetima neke zemlje, dok je izvoz ocjena svih ostvarenih tokova.

Država treba da stvori institucionalni okvir koji bi doprinio unaprijeđenju konkurentnosti", kazao je Lazović i najavio formiranje Agencije za zaštitu investitora, koje bi kao regulatorno tijelo štitilo njihove interese.

Vlada, prema njegovim riječima, u narednom periodu planira sprovođenje određenih reformi, koje bi kratkoročno i dugoročno mogle biti bolne, ali bi trebalo da doprinesu unaprijeđenju izvoza.

Neophodno je, kako je dodao, i poboljšanje poslovnog ambijenta.

"Pred nama je veliki posao. Država treba da stvori institucionalni okvir koji bi doprinio unaprijeđenju konkurentnosti", kazao je Lazović i najavio formiranje Agencije za zaštitu investitora, koje bi kao regulatorno tijelo štitilo njihove interese.

Mijušković: Uvozimo proizvode koje možemo sami prozvesti

Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, tvrdi da je za unaprijeđenje izvoza ključan razvoj institucija i ostvarivanje višeg nivoa usklađenosti usluga koje pružaju državni organi i relevantne društvene institucije sa prioritetnim potrebama aktuelnih i potencijalnih izvoznika.

"Ključni faktori ograničenja rasta izvoza su privredna struktura u kojoj dominira uslužni sektor, mali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje, kao i nedovoljna konkurentnost privrede. Crna Gora uvozi i proizvode koje proizvodi ili ih može proizvesti u količinama dovoljnim za pokrivanje sopstvenih potreba", rekao je Mijušković.

"Uspješan izvoz nije samo pitanje dobre volje ili pravilnog razumijevanja individualnih i širih interesa. Potrebno je postići da se kompanijama više isplati ako izvoze", saopštila je Filipović.

On je podsjetio da je PKCG u prethodnom periodu bila angažovana na realizaciji projekata koji imaju za cilj pomoć u osposobljavanju kompanija za uspješniji izvoz. To se, kako je dodao, posebno odnosilo na projekat pod nazivom Dobro iz Crne Gore.

"Domaće kompanije bi u narednom periodu trebalo da još dosljednije primjenjuju marketing poslovnu filozofiju koja se temelji na zadovoljavanju potreba i želja potrošača, kao i nužnosti razumijevanja i primjene strategije brendiranja", rekao je Mijušković.

Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, smatra da bi svi relevantni subjekti u narednom periodu trebalo da se više angažuju kako bi se izbalansirala trgovinska razmjena sa inostranstvom.

"Uspješan izvoz nije samo pitanje dobre volje ili pravilnog razumijevanja individualnih i širih interesa. Potrebno je postići da se kompanijama više isplati ako izvoze", saopštila je Filipović.