Je li mitropolit Mihailo kriv za obijanje crkve?

Dedeić, Pavlović i Tomović su, prema tužbi, koristili i brusilicu kako bi ušli u crkvu...

184 pregleda20 komentar(a)
Mitropolit Mihailo, Foto: Arhiva "Vijesti"
25.03.2014. 15:11h

Sudija Osnovnog suda Nenad Vujanović preksjutra će donijeti presudu u predmetu po tužbi Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) protiv Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), zbog upada u crkvu u Rogamima.

Mitropolita CPC Mihaila Dedeića i sveštenike Dragana Pavlovića i Jovana Tomovića, tužila je MCP zbog navodno nasilnog upada u crkvu Svetog arhangela Mihaila u Rogamima 25. avgusta 2011. godine.

Dedeić, Pavlović i Tomović su, prema tužbi, koristili i brusilicu kako bi ušli u crkvu.

Jedan od punomoćnika MCP, advokat Dalibor Kavarić u svojim završnim riječima kazao je da ukoliko država ne pokaže pravnu zaštitu da bi to predstavljalo diskriminaciju pravoslavne crkve u odnosu na druge vjerske zajednice.

“Država Crna Gora ugovorom sa Svetom stolicom potvrdila je nezavisnost, samostalnost, javno pravni subjektivitet i kanonsko pravo Katoličke crkve, dok se Ustavom Crne Gore propisuje odvojenost vjerskih zajednica od države, sloboda i ravnopravnost među vjerskim zajednicama, pa Pravoslavna crkva sa pravom očekuje poštovanje ovih standarda i poštovanje važećeg Ustava”, kazao je Kavarić.

Dodao je da bi u suprotnom bila na sceni diskriminacija Pravoslavne crkve.

“Ne sporimo pravo na slobodu vjeroispovijesti drugim vjerskim zajednicama, ali se te aktivnosti mogu vršiti jedino neugrožavanjem prava postojećim vjerskim zajednicama. Ukoliko bi sud prihvatio kao dozvoljeno postupanje okrivljenih to bi značilo da svaki vjernik sa pozivom na slobodu vjeroispovijedanja i na ljudska prava može da se predstavi kao episkop, biskup ili imam i da neovlašćeno uđe u vjerske objekte Pravoslavne crkve, Katoličke crkve ili Islamske zajednice i tamo vrši obrede po svom nahođenju”, kazao je Kavarić.

Branilac okrivljenih Željko Tomković, kazao je da nema dokaza da su njegovi branjenici počinili krivično djelo

To, kako kaže, na jezik civilnog prava znači da svaki građanin sa pozivom na međunarodna akta o ljudskim pravima može da se predstavi kao predsjednik Vlade, države, sudija ili tužilac.

“To bi u krajnjem dovelo do potpune društvene i pravne anarhije”, rekao je on.

Branilac okrivljenih Željko Tomković, kazao je da nema dokaza da su njegovi branjenici počinili krivično djelo koje im se stavljaja na teret.

“Tužilac nije dostavio dokaze kojim bi se pokazalo da je objekat bio zaključan. Oni su samo vršili obred, a ne počinili krivično djelo sa umišljajem”, zaključio je on.