Od svih problema, najvažnije je riješiti pravni status Roma
Jaha je kazao da Romi moraju biti zastupljeni u Skupštini i dodao da postoje inicijative o formiranju romske partije
Tridesetogodišnji Samir Jaha je rođen u Crnoj Gori, školu je završio u Herceg Novom, predškolsko vaspitanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Prije desetak godina je prošao obuku za rad u nevladinom sektoru i osnovao NVO “Mladi Romi”, koja je 2006. u Novom, u saradnji sa opštinom, otvorila kancelariju “Romski centar”. Kaže da obrazovani Romi moraju da ulože dvostruke napore kako bi se dokazali u crnogorskom društvu i kako bi ublažili predrasude koje postoje prema romskoj zajednici.
Još kada je osnovan “Romski centar”, Jaha je, tada mladić u ranim dvadesetim, bio angažovan na rješavanju problema lične dokumentacije i crnogorskog državljanstva za Rome.
“Već godinu kasnije, svi Romi u Herceg Novom su imali lična dokumenta.
„Zadovoljan postignutim uspjehom i željom da nastavim dalje shvatio sam da je probleme Roma potrebno sistemski rješavati. U toj namjeri, pokrenuo sam projekat izrade i usvajanja lokalnog akcionog plana za integraciju Roma koji je sproveden u saradnji sa lokalnom samoupravom i ostalim lokanim institucijama kao i zvanično usvojen od strane lokalnog parlamenta. Prilikom usvajanja plana koristio sam pravo na institut prazne stolice. Bio je to prvi put za mene, a vjerujem i u istoriji grada da je predstavnik Roma govorio o položaju njegove zajednice u lokalnom parlamentu“, dodaje Jaha.
Problemi sa kojima su se Romi suočavali u Novom, bili su isti kao i problemi Roma u opštinama Kotor i Tivat, te je Samir sa „Romskim centrom“ iste aktivnosti i pozitivnu praksu sproveo i u tim opštinama.
„Ukupno smo riješili za 223 ljudi ličnu dokumentaciju na području Boke, čime smo zaokružili aktivnosti sa ličnom dokumentacijom“.
Romi se u svim crnogorskim gradovima suočavaju sa istim problemima, Foto: Luka Zeković
Samir Jaha prošle godine u januaru seli u Podgoricu gdje je počeo da radi za OSCE-ODIHR, u okviru projekta „Najbolje prakse za integraciju Roma“. Nakon dva mjeseca rada kao pripravnik, Jaha je dobio unapređenje za poziciju nacionalnog koordinatora.
Jaha sada živi u Podgorici, gdje je otvorio kancelariju NVO “Mladi Romi”.
“Već sam uspostavio saradnju sa UNDP-om i radićemo na ličnoj dokumentaciji za Pljevlja i Bijelo Polje“, dodaje on.
Rješavanje pravnog statusa je, prema riječima Jahe, prioritet u rješavanju niza problema sa kojima je suočena romska populacija u Crnoj Gori.
„Prioritet je riješiti pravni status svim Romima kako bi ostvarili pristup svim pravima... Planovi i programi morali bi, prije svega, biti usmjereni na poboljšanje stambenih prilika romske zajednice (infrastrukturno, kao prvo) i na školovanje Roma”, kazao je Jaha.
O problemima Roma u Crnoj Gori Jaha je protekle sedmice vodio diskusiju sa naloga @cgtvituje.
Na komentare učesnika u diskusiji da su Romi veliko biračko tijelo, a potpuno obespravljeni, Jaha je rekao da Romi moraju biti zastupljeni u Skupštini i dodao da postoje inicijative o formiranju romske partije.
“Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarije programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže. Kroz projekat “Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” i putem zvaničnog naloga @cgtvituje tokom šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način na koji je vide afirmisani stručnjaci iz različitih oblasti.
Do 28. marta će tvitovati Tomislav Žegura, njegove objave o sadržaju medija, kreiranju sopstvenih produkcija, razvoju popularne kulture, alternativnoj kulturi... mogu se pratiti na hashtagu #mediji.
O dosadašnjim diskusijama možete čitati na stranici projekata cgtvituje.cdtmn.org.
Romi su ljudi kao i svi drugi
Na pitanje učesnika u diskusiji u kojoj mjeri je stanje Roma stvar predrasuda, a u kojoj posljedica njihovog mentaliteta, Jaha je kazao da u velikoj mjeri utiču predrasude većinskog stanovništva.
“Istraživanja pokazuju da se u značajnoj mjeri mijenja svijest Roma o životu od danas do sjutra koja je tradicionalno prenošena, da žele da žive u normalnim stambenim uslovima, zdravoj životnoj sredini i da žele da se obrazuju”, prenio je Jaha rezultate istraživanja Cedema.
“Romi su ljudi kao i svi drugi”, dodao je on.
Ne napuštaju školu kao nekad,60 odsto živi u Podgorici
Tokom diskusije, jedna tviterašica je ispričala kako je u razredu imala Romkinju koju su svi prihvatili, ali da je ona napustila školu jer je morala da se uda. Jaha je saglasan da je rana udaja jedna od prepreka u obrazovanju, te da bi u tom slučaju svi trebalo da reaguju jer je osnovno obrazovanje obavezno. Jaha kaže da Romi ne napuštaju školu više kao nekad, te da je veći broj onih koji završe osnovnu, pa od školovanja odustanu u srednjoj školi. Stoga se on zalaže da i srednjoškolsko obrazovanje bude obavezno.
On je podsjetio da je prije deset godina u osnovnim školama bilo 500 romske djece, dok ih je danas 1.800 u osnovnim, 80 u srednjim školama, dok deset njih studira.
Posljednje dvije godine djeca iz Kampa na Koniku, u Podgorici, su upisana u više različitih gradskih škola i imaju organizovani prevoz, a posredstvom Ministarstva prosvjete svake godine veliki broj romske djece od I do III razreda dobije besplatne udžbenike, navodi Samir. Uprkos boljim rezultatima i uslovima, saglasni su i učesnici u diskusiji, prepreke i dalje postoje i preduzete mjere nisu dovoljne, jer ”Roma nema milion, nego nekoliko hiljada”.
U Crnoj Gori prema popisu stanovništva iz 2011. ima 6.200 Roma. Prema podacima romskih NVO, kaže Jaha, broj Roma je oko 10.000, od kojih 60 odsto živi u Podgorici.
Galerija
( Damira Kalač )