Muižnieks: Edukacijom suzbiti pojavu rodno selektivnih abortusa
Muižnieks smatra da jee veliki napredak postignut u osvješćivanju javnosti o pravima osoba sa invaliditetom
U Crnoj Gori je potrebno više raditi na edukaciji zaposlenih i stručnjaka u zdravstvu, kako bi se suzbila pojava rodno selektivnih abortusa, ocijenio je komesar za ljudska prava Savjeta Evrope (SE) Nils Muižnieks.
On je kazao da je tokom posjete Crnoj Gori izabrao tri ključne oblasti ljudskih prava kojima se bavio, precizirajući da se one odnose na povrede ljudskih prava u prošlosti, slobodu medija i zabranu od diskriminacije.
Muižnieks je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da činjenica da se u Crnoj Gori rađa više dječaka, nego djevojčica, odražava neravnopravnost žena u društvu.
Upitan šta bi trebalo biti urađeno da se suzbije ta pojava, Muižnieks je rekao da bi prvo trebalo prikupiti pouzdane podatke, na osnovu kojih će se pripremiti smjernice koje bi bile namijenjene zdravstvenim stručnjacima kako se koristi tehnologija za utvrđivanje polova.
"Mora se više raditi na distribuiranju takvih smjernica i genereralno edukaciji stručnjaka i zaposlenih u zdravstvu", ocijenio je Muižnieks.
Muižnieks je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da činjenica da se u Crnoj Gori rađa više dječaka, nego djevojčica, odražava neravnopravnost žena u društvuOn smatra da se može više raditi na podsticanju vrijednosti i stavova da su muškarci i žene, djevočice i dječaci ravnopravni.
"Takođe, da se podrže dodatni servisi i usluge namijenjene ženama, da se na svaki mogući način korjeni te pojave tretiraju, jer posmatramo problem rodno selektivnih abortusa kao simptom rodne neravnopravnosti, a ne uzrok", naveo je Muižnieks.
On je kazao da je među državama članicama SE, vrlo malo zemalja među kojima su južni Kavkaz i zemlje zapadnog Balkana, gdje postoji izražen disbalans između broja dječaka i djevojčica.
"Razgovarao sam o toj temi sa ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem, koji je svjestan itekako ove pojave i objasnio mi je niz mjera koje se već preduzimaju kako bi se ova pojava spriječila", naveo je Muižnieks.
Upitan kako komentariše navode istraživanja koja pokazuju da je u Crnoj Gori i dalje u velikom procentu prisutno nasilje nad ženama, Muižnieks je rekao da se tim pitanjem ovaj put nije bavio tokom misije i da je zbog toga teško dati komentar.
"U pogledu prava LGBT osoba, mislim da je Crna Gora lider u regionu. Postoji visok stepen svijesti o ovim pitanjima među političkom elitom", kazao je MuižnieksŠto se tiče borbe protiv diskriminacije, kako je naveo, tu postoji pomiješana slika, navodeći da, sa jedne strane, postoji dobar zakonodavni okvir, "ali to slovo na papiru treba da se bolje primjenjuje".
"U pogledu prava LGBT osoba, mislim da je Crna Gora lider u regionu. Postoji visok stepen svijesti o ovim pitanjima među političkom elitom", kazao je Muižnieks.
On je kazao da je posjetio sklonište za LGBT osobe u Podgorici, navodeći da ne zna da postoji takva vrsta centra u nekoj drugoj zemlji u regionu.
"Želio bih, pored tih pozitivnih stvari da vidim da se neko goni sudski za zločin iz mržnje, posebno u odnosu na LGBT osobe. Takođe, volio bih da kazne u zakonima budu strožije kako bi odvraćale buduće potencijalne počinioce", rekao je Muižnieks.
U oblasti prava osoba RAE populacije, kako je ocijenio, ogroman je napredak učinjen, naročito u odnosu na njihovo obrazovanje.
"Međutim, čujem da treba još puno tog raditi u oblasti smještajnih kapaciteta i zapošljavanja RAE osoba", naveo je Muižnieks.
Govoreći o pravima osoba sa invaliditetom, Muižnieks smatra da je tu je veliki napredak postignut u osvješćivanju javnosti o pravima ovih osoba.
"Međutim, poseban zakon koji postoji o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom izgleda da ne funkcioniše u praksi. Crna Gora prilično kasni o obavezi da podnese izvještaje Ujedinjenim nacijama po osnovu Konvencije o pravima lica sa invaliditetom", naveo je Muižnieks.
Crna Gora nije, dodao je, ispunila još jednu obavezu, "a to je da imenuje osobu ili instituciju koja će pratiti implementaciju te Konvencije".
"Tako da ispada da se za svaku oblast može reći ista stvar, a to je da je s jedne strane veliki napredak ostvaren, a s druge strane još puno toga treba da bude urađeno", kazao je Muižnieks.
On je, govoreći o slobodi medija, rekao da mu je ta oblast privukla pažnju zbog toga što je, kako je naveo, čuo za niz teških napada na novinare, na njihove ličnosti i imovinu, "i tom pogledu Crna Gora nije pozitivan primjer u regionu".
"Slobodni mediji su jedna vrsta preduslova za širu demokratizaciju društva za ostvarivanje ljudskih prava u nekom društvu. Bez slobodnih medija to se ne može ostvariti. Napadi na novinare su napadi na demokratiju", rekao je Muižnieks.
Na pitanje smatra li da bi rješavanje napada na novinare trebalo da bude prioritet crnogorskog tužilaštva, Muižieks je rekao da bi "svakako trebalo".
"Jako mi je drago što vidim neke pozitivne korake. Međutim želio bih da vidim više sudskog gonjenja i strožije kazne koje će odvraćati potencijalne počinioce", naveo je Muižnieks.
U oblasti prava osoba RAE populacije, kako je ocijenio, ogroman je napredak učinjen, naročito u odnosu na njihovo obrazovanjePrema njegovim riječima, tokom posjete je razgovarao sa svim akterima koji su bitni u toj oblasti, sa Vladom, nevladinim organizacijama (NVO), novinarima, navodeći da je čuo da se dosta nade polaže u Komisiju za rješavanje napada na novinare.
"Zaista se puno u to nadamo. Po meni ključna stvar jeste sudsko gonjenje i to ne samo da se identifikuju i kazne počinioci tih djela, dakle oni koji su direktni izvršioci, već i oni koji su naredili takva djela", rekao je Muižnieks.
Odgovarajući na pitanje koliko je upoznat sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i kako komentariše da do sada nije bilo nijedne osuđujuće presude za te zločine, Muižnieks je rekao da je imao sastanak sa vršiocom dužnosti vrhovnog državnog tužioca, navodeći da mu je dao sve informacije koje ima.
"Obećao mi je da će mi u pisanoj formi dostaviti sve ažurirane informacije o postupcima koji se vode. On je objasnio takvo stanje stvari i praktično svoje razočarenje tim oslobađajućim presudama u nekoliko takvih predmeta", kazao je Muižnieks.
"Čuo sam dosta kritičkih gledišta od predstavnika NVO, koji su pominjali razne greške koje je Tužilaštvo počinilo. Tužilac se saglasio sa mnom da je ovo jedna oblast u kojoj ne smije biti nekažnjivosti, da se mora učiniti sve što treba da se dođe do uspješnih sudskih gonjenja"On je rekao da mu je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca objasnio da se te presude mogu pripisati razlici koja postoji između sudija i tužilaca u pogledu pozivanja na neke međunarodne standarde i norme koje regulišu ratne zločine.
"Čuo sam dosta kritičkih gledišta od predstavnika NVO, koji su pominjali razne greške koje je Tužilaštvo počinilo. Tužilac se saglasio sa mnom da je ovo jedna oblast u kojoj ne smije biti nekažnjivosti, da se mora učiniti sve što treba da se dođe do uspješnih sudskih gonjenja", kazao je Muižnieks.
On je rekao da se iznenadio kada je čuo da Međunarodni krivični sud u Hagu nije organizovao neke aktivnosti da u javnosti u Crnoj Gori prezentira neke stvari.
"To pominjem zato što u drugim zemljama u regionu to jeste bio slučaj. Namjeravam da provjerim o čemu se radi i da li je zaista takav sličaj kakav sa čuo", naveo je Muižnieks.
Kako je kazao, postoji više programa obuke koje SE organizuje a koji su namijenjeni tužiocima, advokatima, sudijama.
"Pokušao bih da takve programe organizujem i povežem sve aktere da se u Crnoj Gori tako nešto organizuje", zaključio je Muižnieks.
Galerija
( Mina )