Ključna nedjelja za odnose EU i Rusije?
Iz Brisela je prethodnih dana sasvim nedvosmisleno poručeno da ni EU ni zemlje članice neće priznati rezultate referenduma
U Briselu će se tokom naredne nedjelje odlučivati o sankcijama prema Moskvi, a ishod će imati dugoročne posljedice na političke i ekonomske odnose EU i Rusije.
Ministri spoljnih poslova 27 članica EU sataće se danas u Briselu da bi usvojili spisak kaznenih mjera prema pojedincima koji su odgovorni za pokušaj secesije Krima od Ukrajine, koji je u EU ocijenjen kao suprotan međunarodnom pravu.
Kako je ranije najavljeno, sankcije će biti usmjerene prema funkcionerima krimskih vlasti koji su učestvovali u raspisivanju referenduma o pripajanju Rusiji, kao i prema osobama iz najbližeg okruženja ruskog predsjednika Vladimira Putina i obuhvatiće zabranu izdavanja viza i zamrzavanje njihove imovine.
Među zemljama članicama još traju intenzivne konsultacije o tome koga bi sve trebalo staviti na "crnu listu", a EU je ponovo podijeljena na "jastrebove" koji žele da na toj listi bude što veći broj Putinovih saradnika, i na "golubove", koji zagovaraju oprezniji pristup.
Obim trgovinske razmjene Rusije i EU u prošloj godini bio je blizu 400 milijardi dolara, što Rusiju čini trećim po veličini trgovinskim partnerom EU, poslije Amerike i Kine
U Briselskim diplomatskim krugovima kažu da Velika Britanija, uz Švedsku, Poljsku i grupu baltičkih zemalja, zagovara što oštriji odgovor Moskvi, dok su u gupi "golubova" Holandija, Španija i Italija, koje ne žele da žrtvuju tijesne privredne veze sa Rusijom. Isti izvori navode da su Francuska i Njemačka negde između ta dva pola, a u diskusiji indirektno učestvuju i Sjedinjene države, čiji su predsjednik i državni sekretar ovih dana telefonom i lično razgovarali sa mnogim evropskim liderima.
Sankcije koje budu izglasane danas, međutim, neće biti i konačan evropski odgovor na ukrajinsku krizu, jer će se već u četvrtak u Briselu okupiti šefovi država i vlada zemalja članica, a Ukrajina će se ponovo naći na dnevnom redu. Mnogo toga zavisi od situacije na terenu poslije jučerašnjeg krimskog referenduma.
Iz Brisela je prethodnih dana sasvim nedvosmisleno poručeno da ni EU ni zemlje članice neće priznati rezultate tog referenduma jer je on, kako se navodi, održan pod budnim okom ruske armije, a sem toga je suprotan ukrajinskom ustavu i međunarodnom pravu.
Diplomate EU radile su do kasno u noć u nedjelju, utvrđujući spisak ljudi na Krimu i Rusiji koji će biti pod zabranom putovanja i kojima će biti zamrznuta imovina zbog akcija kojima "prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine.
Inicijalna lista od 120-130 imena, uključujući i visoke zvaničnike u Rusiji iz vojnog i političkog establišmenta, biće srezana na možda "desetine u konačnom broju" prije nego što ministri vanjskih poslova EU donesu konačnu odluku na sastanku u Briselu u ponedjeljak, kažu diplomate.
Ukoliko se krimski scenario prelije na jugoistoči dio Ukrajine, a ruska Duma na sjednici u sredu najavi pripajanje Krima Rusiji može se očekivati dodatno zaoštravanje odnosa Brisela i Moskve, ovaj put sa mnogo težim posljedicama.
Riječ je o takozvanom trećem krugu sankcija, koji prema ranijoj odluci Evropskog savjeta stupa na snagu ukoliko Rusija nastavi sa narušavanjem suvereniteta Ukrajine.
Za ove sankcije je najavljeno da će biti "dalekosežne", a mogle bi obuhvatiti širok raspon mjera, od embarga na oružje do suspenzije postojećih aranžmana u nizu oblasti, uključujući i energetiku.
Diplomate EU radile su kasno sinoć spisak ljudi na Krimu i Rusiji koji će biti pod zabranom putovanja i kojima će biti zamrznuta imovina zbog akcija kojima "prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine.
Inicijalna lista od 120-130 imena, uključujući i visoke zvaničnike u Rusiji iz vojnog i političkog establišmenta, biće srezana na možda "desetine u konačnom broju" prije nego što ministri spoljašnjihh poslova EU donesu konačnu odluku na sastanku u Briselu u ponedjeljak, kažu diplomate.
Predsjednik Socijaldemokrata u Evropskom parlamentu, Hans Svoboda uoči sastanka ministra vanjskih poslova EU za Rojters rekao da jeste za ciljane sankcije za Rusiju, ali:
"Da bude jasno, nije nam potrebno da počinjemo novi ekonomski rat, jer bi to bila katastrofa i naši građani na kraju dana ne bi krivili Rusiju, već nas u EU“, rekao je Svoboda.
Moskva je već najavila da će na takve mjere odgovoriti recipročno, tako da će posljedice uzajamnih sankcija biti ozbiljne. Iz Kremlja je juče saopšteno da nema razloga da Moskva mijenja svoju spoljnu politiku kao odgovor na kritiku koju su joj zbog stava o Ukrajini uputile ostale članice Grupe osam najrazvijenijih svjetskih privreda.
Rusija izvozom gasa ostvaruje čak oko 70 odsto ukupnog deviznog priliva, tako da bi opet snosila teže posljedice ukoliko bi se slavine na gasovodima zavrnule
Obim trgovinske razmjene Rusije i EU u prošloj godini bio je blizu 400 milijardi dolara, što Rusiju čini trećim po veličini trgovinskim partnerom EU, poslije Amerike i Kine.
Sa druge strane, EU je ubjedljivo najveći trgovinski partner Rusije, tako da bi se posljedice sankcija mnogo više osjetile u Mosvi nego u evropskim prijestonicama. Kad je riječ o energetici, EU podmiruje oko trećinu ukupnih potreba za prirodnim gasom uvozom iz Rusije, a pojedine zemlje, poput Bugarske i Holandije, su gotovo potpuno zavisne od ruskog gasa.
Sa druge strane, Rusija izvozom gasa ostvaruje čak oko 70 odsto ukupnog deviznog priliva, tako da bi opet snosila teže posljedice ukoliko bi se slavine na gasovodima zavrnule.
U Briselu podsjećaju da je zima na izmaku i da gasa u skladištima ima za još mjesec dana normalne potrošnje, dok se za svaki slučaj traže načini da se obezbijede alternative, kao što je uvoz tečnoga gasa ili prebacivanje na naftu.
Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo osudili su juče u zajedničkoj izjavi održavanje referenduma na Krimu, ocjenjujući da je u suprotnosti sa ukrajinskim Ustavom i međunarodnim pravom, da je nelegalan i nelegitiman, kao i da ishod referenduma neće biti priznat.
Mada najnoviji događaji ne daju mnogo razloga za optimizam, u EU kažu da je još moguće postići kompromis, koji bi se sastojao u tome da Krim formalno ostane u Ukrajini sa većim stepenom autonomije i garancijama da prava etničke i ježicke ruske zajednice neće biti ugrožena. Ako koraci u tom pravcu izostanu, sljedeća nedjelja označiće početak kraja partnerskih odnosa Brisela i Moskve, što na duži rok neće biti dobro ni za EU ni za Rusiju.
( Vijesti online, Radio Slobodna Evropa )