Tivćanin će ići do Strazbura: SFRJ plaćala, Crna Gora otela
Porodica A.F. je vlasnik zemljišta na obali od 19. vijeka, o čemu posjeduju papire i austro-ugarskog katastra, kao i onog iz doba SFRJ
Mještanin Krašića A.F. (puno ime poznato redakciji) na svojoj je koži osjetio efekte kontroverznog „pravnog stava“ Vrhovnog suda o imovinskim pravima u zoni morskog dobra, tako što je ostao bez svog imanja u Petrovićima za koje je decenijama dobijao rentu od vojske.
Vrhovni sud je presudio protiv A.F. u sporu koji je ovaj prije nekoliko godina pokrenuo protiv države, tražeći da se zvanično u katastru uknjiži kao vlasnik parcele od 1.100 kvadrata „na pjeni od mora“, a koja se nalazi u sklopu vojnog objekta Pristan na luštičkom poluostrvu u Boki Kotorskoj. Porodica A.F. vlasnik je tog zemljišta od prve polovine 19. vijeka, o čemu posjeduju dokumentaciju i podatake još iz austro-ugarskog katastra. Prilikom izrade novog katastra prije skoro 20 godina, A.F. nije mogao da fizički obilježi svoju zemlju jer je ona bila unutar aktivnog vojnog kompleksa, zbog čega se država Crna Gora kasnije formalno upisala kao vlasnik njegovog vrijednog placa. A.F. je pokrenuo sudski spor, dobio ga pred Osnovnim sudom u Kotoru, da bi, nakon žalbe, na Vrhovnom sudu izgubio svoju djedovinu.
Donoseći konačnu presudu 10. januara ove godine da je zemlja A.F. na Pristanu zapravo državna, Vrhovni sud se pozvao na „pravni stav“ svog Građanskog odjeljenja od 7. oktobra 2013: „Pravo korišćenja zemljišta koje predstavlja morsko dobro, pripada ranijim vlasnicima samo zaključenjem ugovora sa javnim preduzećem koje upravlja morskim dobrom, u kom slučaju imaju preče pravo korišćenja morskog dobra za slučaj da konkurišu za sticanje prava“.
Ovaj stav inače, već je izazvao buru negodovanja na primorju čiji su ga žitelji nazvali „pravnom hajdučijom“ i „pokušajem nacionalizacije privatne imovine bez plaćanja nadoknade“. I Opština Tivat je na predlog gradonačelnika Dragana Kankaraša 27. marta usvojila zaključak u kojem je pozvala sve državne instutucije da ne primjenjuju kontroverzni pravni stav Vrhovnog suda do donošenja novog zakona o morskom dobru. A.F. će podnijeti ustavnu žalbu: “Ne vjerujem u pozitivan ishod, ali je to ipak neophodan preduslov da ovaj predmet iznesem pred sud u Strazburu”.
Povodom njegovog slučaja, Inicijativni odbor za zaštitu privatne svojine u zoni morskog dobra iz Krtola saopštio je da se dešava neviđena hajdučija, kakva se ne pamti ni u doba poslijeratne komunističke FNRJ.
( Siniša Luković )