NATO Avaksi izviđaju iznad Poljske i Rumunije
"On će se javnosti obratiti u Rostovu na Donu, a tačno vrijeme i mjesto će biti objavljeno kasnije", izjavio je jedan neimenovani izvor
NATO će uputili avione iz sistema Avaks u misiju izviđanja iznad Poljske i Rumunije, u okviru "nadgledanja" krize u Ukrajini, saopštili zvaničnici Alijanse.
NATO je "danas odlučio da uputi avione iz sistema Avaks iznad Poljske i Rumunije", kako bi "osnažio kapacitete nadziranja situacije", naveo je jedan zvaničnik Alijanse, dodavši da će letovi biti izvođeni isključivo iznad teritorije zemalja članica NATO.
Avaksi koje će NATO koristiti u toj misiji polijetaće iz baze Gajlenkirhen u Njemačkoj i Vadingtona u Britaniji.
Prošle nedjelje ambasadori NATO su donijeli odluku da ojačaju nadgledanje zemalja u susjedstvu Ukrajine.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je tada da ukrajinska kriza predstavlja "ozbiljne izazove za bezbjednost i stabilnost evro-atlantske zone".
Proruske snage jačaju pozicije na Krimu
Ukrajinski vojnik rekao je da su proruske snage otvorile vatru iz automatskog oružja tokom preuzimanja ukrajinskog pomorskog položaja na Krimu.
Vojnik je rekao da su ruski vojnici provalili u bazu blizu grada Bahčisaraja oko 2 sata.
Proruske snage učvrstile su danas svoje prisustvo na ukrajinskom poluostrvu Krim, preuzevši vojnu bolnicu i bazu ukrajinske vojske, samo par dana prije referenduma.
Ukrajinska agencija Interfaks javila je da su proruske paravojne i vojne snage zauzele bolnicu u Simferopolju, glavnom administrativnom gradu na tom poluostrvu, a osoblje sakupili u holu kako bi ih "očigledno upoznali sa novim rukovodstvom te institucije".
U luci Sevastopolj, proruski vojnici su razoružali vojnike u ukrajinskoj vojnoj bazi, saopštio je portparol ukrajinske vojske Vladislav Seleznjov, a prenosi Rojters.
On je rekao televiziji Peti kanal da je oko 200 vojnika u 14 kamiona oko 1.30 sati rano jutros po lokalnom vremenu zaprijetilo da će sravniti zgradu sa zemljom ukoliko ukrajinski vojnici ne predaju oružje, navodi britanska agencija.
Iz Sjedinjenih Američkih Država su poručili da neće priznati rezultate najavljenog referenduma, što su kasniji poručile i ukrajinske vlast, kao i sve zapadne sile.
Janukovič ima poruku
Opozvani ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič sjutra će se ponovo obratiti javnosti, po drugi put u nešto više od nedjelju dana iz Rusije, objavile su danas ruske agencije.
"On će se javnosti obratiti u Rostovu na Donu, a tačno vrijeme i mjesto će biti objavljeno kasnije", izjavio je jedan neimenovani izvor.
Neki ruski mediji su krajem prošle nedjelje objavili nepotvrđene glasine da je Janukovič doživio srčani udar i da se oporavlja u jednoj moskovskoj bolnici.
Janukovič se u petak, 28. februara, prvi put pojavio u javnosti poslije svog opoziva sa mjesta predsjednika, na konferenciji za novinare u Rostovu na Donu u Rusiji, na kojoj je istakao da je i dalje legitimni lider Ukrajine, za krizu u zemlji je optužio Zapad, a Rusiju pozvao da djeluje.
"Rusija ne može da stoji po strani kad je riječ o Ukrajini i trebalo bi da upotrebi sve načine da djeluje", istakao je svrgnuti predsjednik.
Janukovič (63), koji je na ruskom odgovarao na pitanja oko 200 prisutnih novinara, rekao je da od Rusije neće tražiti vojnu podršku za rješavanje krize u Ukrajini, gdje je, kako je naveo, "vlast uzurpirala grupa radikala".
Aksjonov: Da biraju između ruskog i ukrajinskog pasoša
Na Krimu je za zvanični jezik proglašen ruski, javljaju agencije.
Premijer Krima i lider stranke Rusko jedinstvo Sergej Aksjonov omogućiće stanovnicima koji žive u toj autonomnoj pokrajini da izaberu između ruskog ili ukrajinskog pasoša, ukoliko taj dio ukrajinske teritorije postane dio Rusije nakon referenduma 16. marta, objavila je agencija RIA.
Aksjonov je za rusku novinsku agenciju rekao i da će se krimske vlasti zalagati za korišćenje dva jezika - ruskog i krimsko-tatarskog.
Većinu od dva miliona stanovnika Krima čine Rusi, ali amo živi i 250.000 starosjedilaca - Tatara, koji se protive ruskoj aneksiji.
"Nećemo insistirati na potrebi vraćanja ukrajinskih pasoša. Svako će dobiti mogućnost da koristi vlastiti jezik. Ne želimo da postavljamo ograničenja krimskim Tatarima", rekao je Aksjonov.
Zapad je kritikovao zamisao o održavanju referenduma koji podržava Moskva, smatrajući da je ilegalan i da se njime krši ustav Ukrajine.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, podsjeća agencija AFP, smatra poteze kojima se ide prema odcjepljenju Krima legitimnim i kaže da Rusija ima pravo da štiti svoje državljane koji tamo žive.
Savjet Evrope ispitaće referendum
Venecijanska Komisija Savjeta Evrope zadužena za ustavna pitanja ispitaće legitimitet referenduma o pristupanju Krima Rusiji, najavio je Sebastijan Kurc.
Austrijski ministar spoljnih poslova je zajedno sa generalnim sekretarom Saveta Evrope Tornbjornom Jaglandom boravio u Kijevu, gde je razgovarao sa ukrajinskim rukovodstvom.
Ukrajina je zatražila od Saveta Evrope da pomogne u istrazi o sukobima koji su doveli do svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča i da iznese mišljenje o položaju manjina na Krimu, koji je pod kontrolom proruskih snaga, prenio je Rojters. Savjet Evrope, u kojem je 47 evropskih država, takođe će pružiti pomoć Ukrajini kada je reč o pravosudnoj i ustavnoj reformi. "Drago nam je što je ukrajinska vlada prihvatila predlog Saveta Evrope koji će doprinijeti naporima da se ovaj konflikt riješi mirnim putem", rekao je šef austrojske diplomatije. Proruski parlament na ukrajinskom poluostrvu Krim sazvao je za 16. mart referendum, na kojem će stanovnici poluostrva odlučiti da li će se taj region otcijepiti od Ukrajine i pridružiti Rusiji. I Kijev i Zapad smatraju referendum na Krimu nezakonitim.
Aksjonov: Krim oformio vojsku zbog zaštite
Krimski premijer Sergej Aksjonov izjavio da je Krim oformio svoju vojsku, kako bi zaštitio građane od naoružanih grupa koje su ilegalno prisutne na poluostrvu.
"Vrhovni sovjet (parlament) me je ovlastio da formiram oružane snage zbog prisustva ilegalnih naoružanih snaga na Krimu", rekao je on, a prenosi Itar tas-s.
Aksjonov je istakao da su krimske oružane snage stvorene u skladu sa zakonom i po odluci parlamenta i dodao da je vojska podređena lično njemu, kao premijeru.
"Kada se završi reorganizacija najviših vladinih tijela, nadležnost nad vojnim jedinicama preuzeće Vrhovni sovjet Republike Krim", precizirao je on.
Aksjonov je dodao da će u slučaju da se Krim pripoji Rusiji, njegove oružane snage biti inkorporirane u rusku armiju, a kada se formira krimska mornarica, ona će takođe biti uključne u ruske oružane snage.
Ako građani Krima na referendumu odluče da se pripoje Rusiji, ukrajinski vojnici, koje su trenutno blokirali pripadnici krimske samoodbrane, moraće ili da napuste Krim, ili da polože zakletvu na vernost Krimu ili Ruskoj Federaciji, poručio je Aksjonov.
Vlasti Krima pozvale su danas Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju da pošalje posmatrače koji bi u nedjelju, 16. marta, pratili tok održavanja referenduma o pripajanju tog regiona Rusiji.
Galerija
( Vijesti online )