Donjeck: Demonstranti spriječili Kličkov skup
Kličko je, takođe, kritikovao ruske medije zbog, kako je rekao, ispiranja mozga, rekavši su proteste protiv novih vlasti u Kijevu izazvali Rusi, koji su u Ukrajinu
Oko 10.000 proruskih demonstranata okupilo se u Donjecku izrazivši želju da se priključe Rusiji i primorali Vitalija Klička da otkaže skup svojih pristalica.
Demonstranti su uzvikivali: "Rusija!", "Donjeck, ruski grad!" i "Putina za predsjednika!", dok su po tom industrijskom mjestu, nekadašnjem uporištu svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, bile okačene zastave Rusije i Komunističke partije.
Građani Donjecka takođe su minutom ćutanja odali počast policajcima poginulim prošlog mjeseca, tokom proevropskih protesta u Kijevu.
Jedan od vođa protesta Robert Donija rekao je za Frans pres:
"Ljudi su se pobunili jer su izgubili strpljenje: Ukrajina je uvučena u političko-ekonomsku igru Evropljana i Zapadnjaka."
Donija je najavio nove proteste narednih dana, prenosi francuska agencija.
Kličko, kandidat na predsjedničkim izborima u Ukrajini 25. maja, izjavio je ranije za medije da želi da uvjeri građane Donjecka - koji ne prihvataju proevropsku vladu u Kijevu i naginju jačanju odnosa s Moskvom - da "ostanu ujedinjeni" suočeni sa "separatističkim provokacijama".
Kličko je, takođe, kritikovao ruske medije zbog, kako je rekao, ispiranja mozga, rekavši su proteste protiv novih vlasti u Kijevu izazvali Rusi, koji su u Ukrajinu došli sa strane.
Ultimatum ukrajinskim snagama na Krimu: Predajte se do 20 časova
Predstavnici snaga samoodbrane Krima dali su ultimatum ukrajinskim snagama na Krimu da do 20 sati po lokalnom vremenu predaju oružje, javila ukrajinska agencija.
Kako je navela ukrajinska agencija Unian, prema ultimatumu, ukrajinski vojnici moraju da predaju oružje, u suprotnom njihova jedinica će biti nasilno zauzeta.
Ova vijest nije zvanično potvrđena.
Ukrajinski ministar odbrane u prelaznoj vladi Igor Tenjuh izjavio je ranije danas da ne postoje planovi da se oružane snage Ukrajine upute na Krim.
Tenjuh je agenciji Interfaks rekao da ukrajinske snage samo sprovode vježbe u bazi.
Rusi potopili stare lađe, ukrajinski brodovi blokirani u zalivu Donuzlav na Krimu
Ruska Crnomorska flota blokirala je izlaz iz zaliva Donuzlav, na zapadnoj obali Krima, potopivši između dvije obale svoj ratni brod "Očakov", koji od 2011. nije u upotrebi, kao i još dva manja rashodovana broda.
Ukrajinski oficiri iz pomorske baze Novoozerne, četvrte po značaju u Ukrajini, ocjenjuju da je to učinjeno kako njihovi brodovi ne bi mogli da otplove do Odese, vojne baze koja im pruža veću sigurnost pošto je van Krima.
Proruske snage blokirale su štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju koja i inače ima vrlo ograničene snage, a prošle nedjelje je pretrpjela udarac prelaskom svog komandanta, admirala Denisa Berezovskog na stranu proruskih krimskih vlasti.
Ukrajinska mornarica je deset puta manja od ruske i neadekvatno je finansirana, procjenjuje londonski Međunarodni institut za strateške studije. Između ostalog, Ukrajinci raspolažu samo jednom podmornicom iz sovjetske ere, koju sada nastoje da osposobe nakon što 10 godina nije korišćena.
Krim: Sukob pristalica Rusije i Ukrajine na ulicama Sevastopolja
Pristalice novih ukrajinskih vlasti i građani koji podržavaju Moskvu sukobili su se danas u Sevastopolju na Krimu, gdje je održan skup povodom 200. godišnjice rođenja Tarasa Ševčenka, najvećeg ukrajinskog pjesnika i simbola buđenja nacionalne svijesti Ukrajinaca.
Na ulice Sevastoplja je u čast Ševčenka izašlo oko 200 ljudi, a stotinak osoba koji su imali motke napali su pripadnike policije koji su obezbjeđivali skup, javio je reporter agencije Frans pres.
Skup povodom 200 godina od rođenja Ševčenka održan je i u Kijevu.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je da Ukrajina "ni za centimetar" neće odustati od Krima.
Hejg: Rusija se "gadno preračunala"
Rusija se "gadno preračunala" time što su njene snage ušle na ukrajinsko poluostrvo Krim, upozorio britanski šef diplomatije Vilijam Hejg u intervjuu BBC-ju.
Hejg je istakao da bi Zapad mogao da uvede "opsežne" ekonomske sankcije ukoliko ne bude pronađeno diplomatsko rješenje spora sa Ukrajinom i dodao da bi evropske zemlje mogle da okrenu leđa uvozu gasa iz Rusije u korist energenata iz SAD.
Britanski zvaničnik je odbacio mogućnost vojne akcije protiv Rusije, ali je rekao da postoji opasnost da dođe do "pravog konflikta sa upotrebom vatrenog oružja".
Hejg je istakao da bilo kakva eventualna mjera protiv Rusije neće uticati na Ruse koji legalno borave u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rusija je faktički preuzela kontrolu nad Krimom, regionom sa većinski ruskim stanovništvom, a lokalne vlasti su za 16. marta zakazale referendum sa pitanjem o otcjepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji.
Hejg je istakao da se ova situacija odvija "nenormalno brzo" i dodao: "Svijet to neće vidjeti kao slobodno i pošteno".
"Mislim takođe da bi bilo pogrešno smatrati da je Rusija ovime na neki način pobijedila. Mislim da će se na kraju pokazati da se Rusija gadno preračunala u vezi sa time", rekao je britanski šef diplomatije.
Proruske snage zarobile 30-ak ukrajinskih graničara
Ruski vojnici preuzeli su danas kontrolu nad jednom ukrajinskom graničnom ispostavom na zapadu Krima i zarobili tridesetak ukrajinskih graničara, što je 11. ispostava koju na Krimu drže Rusi, saopštio je portparol ukrajinskih graničara.
Pripadnici proruskih snaga (foto: Reuters)
Granična ispostava Černomorskoje na zapadnoj ivici poluostrva Krim preuzeta je bez žrtava, oko šest časova po lokalnom vremenu.
Ruski vojnici su, prije 11 dana, započeli operaciju na Krimu i ukrajinski vojnici su ostali zarobljeni u svojim brojnim ispostavama i vojnim bazama i nisu pružali bilo kakav oružani otpor.
Dempsi: Rusiji se ne smije dozvoliti upad u suverenu državu
SAD će nastojati da ubijedi Ruse da ne proširuju krizu na istočnu Ukrajinu i da dopuste da se napravi rezolucija o Krimu, izjavio je šef Združenog štaba armije SAD general Martin Dempsi.
Dempsi (foto: Reuters)
"Amerika je spremna da podrži Ukrajinu i evropske saveznike i obavijestićemo Kijev da će SAD primijeniti silu ako bude neophodno. Ruska intervencija na Krimu "donosi rizik svim evropskim zemljama i saveznicima u NATO. Saopštenje vojnog vrha SAD već je poslato NATO saveznicima" izjavio je Dempsi je u intervjuu TV kanalu PBS.
Na pitanje da li postoji mogućnost da SAD vojno intervenišu u Ukrajini, Dempsi je to pitanje koje zaslužuje da bude procijenjeno i ponovo procijenjeno i osvježeno kako se stvari budu odvijale.
Dempsi je upozorio da ukoliko se Rusiji dozvoli da upada u suverenu državu pod izgovorom da štiti etničke Ruse, to bi Istočnu Evropu izložilo ogromnom riziku, jer postoje etničke enklave širom Istočne Evrope i Balkana".
Formirana vojska Krima
Vojne jedinice na Krimu juče su položile zakletvu na odanost narod, čime su praktično formirane oružane snage na poluostrvu.
Krimski vojnik poptpisuje zakletvu (foto: Beta/AP)
"Ovaj događaj označava zvanično formiranje oružanih snaga Krima, iako Krim ustvari već izvjesno vrijeme ima svoje snage. Nadam se da će ove snage osigurati mir na Krimu, posebno tokom predstojećeg referenduma o budućnosti regiona", rekao je premijer Krima Sergej Aksjonov na ceremoniji koja je održana u blizini spomenika herojima Drugog svjetskog rata u parku Gagarin u Simferopolju.
Aksjonov je poručio da će novoformirane snage braniti stanovnike poluostrva.
Fišer: Putin "ne izaziva katastrofe"
Na Krimu uveliko traju pripreme za referendum, a tamošnji parlament objavio je na internet stranicama referendumski listić na kome će se građanima 16. marta postaviti dva pitanja - prvo: jeste li za ujedinjenje s Ruskom Federacijom?; i drugo: jeste li za vraćanje na Ustav Republike Krim iz 1992. godine i status Krima kao dijela Ukrajine?
Premijer Krima Sergej Aksjonov juče u Simferopolju (foto: Reuters)
Kijev je poručio da će pokušati da spriječi „održavanje referenduma sa svim što im stoji na raspolaganju“.
S druge strane, predsjednik Austrije Hajnc Fišer smatra da bi referendum na poluostrvu mogao da bude polazna tačka za razumne pregovore.
On je, u intervjuu austrijskom državnom radiju „Oe1“, kazao da se predsednik Rusije Vladimir Putin ne može okarakterisati kao „političar koji izaziva katastrofe“ i da ne može rusku vojsku poslati protiv Evrope ili Ukrajine.
Evropa bi, kako je naveo, trebalo da još na ledu drži sankcije protiv Moskve i da ih primenjuje samo postepeno kao poslednje sredstvo.
Galerija
( Beta, Tanjug, Vijesti online )