Atlantski savjet Srbije: Crna Gora spremna da bude članica NATO-a

Crna Gora je ispunila zahtjeve Alijanse i dostigla standarde neophodne da bude članica tog saveza, a veća podrška građana članstvu u NATO-u mogla bi se postići putem javnih diskusija, ocijenjeno je iz Atlantskog savjeta Srbije (ASS).

Direktor projekata ASS, Boris Viculin, kazao je, komentarišući trenutni nivo podrške crnogorskih građana članstvu zemlje u NATO-u, da se taj procenat može povećati.

“To bi se moglo postići direktnim kontaktom sa građanima putem svojevrsnih javnih diskusija u unutrašnjosti zemlje kakve naša organizacija sprovodi već godinama”, kazao je Viculin agenciji MINA.

On je objasnio, da je jedno održavati centralizovane događaje u prijestonici, po raznim medija centrima i slično, jer tada, kako je rekao, od svega u "etar" ode par odabranih rečenica i izjava koje imaju kratkoročan efekat.

Viculin je ocijenio da je sasvim drugi nivo promocije je kada se dođe u lokalne sredine i razgovara sa stanovništvom.

"Saslušate i pokušate da otklonite sve njihove bojazni po ovom pitanju, koje su uglavnom nastale putem nekih ranijih dezinformacija ili negativne propagande više zasnovane na emocijama nego razumskom sagledavanju i promišljanju bitnih pitanja i skladno tome donošenje adekvatnih odluka u tom procesu”, kazao je Viculin.

Predsjednik Upravnog odbora ASS, Vladan Živulović, podsjetio je da se, kad je u pitanju samit u Velsu i tema proširenja, o tome diskutovalo, ali da konkretne informacije nije bilo.

“Svakako će do nekog vida podrške napretku Crne Gore na planu ove integracije doći, a imajući u vidu događaje u Ukrajini, moguće je da to bude i članstvo Crne Gore u NATO”, kazao je Živulović agenciji MINA.

On je rekao i da su stavovi o tome da li bi odluku o članstvu u NATO-u trebalo donijeti na referendumu, podijeljeni.

“Iskustvo koje smo imali na našem području je takvo da je Slovenija izjašnjavanje za pristupanje države NATO-u obavila na referendumu dok je Sjevernoatlantski sporazum u Hrvatskoj ratifikovan odlukom parlamenta, bez referendum”, podsjetio je Živulović.

Prema njegovim riječima, podjela je u tome kako se poima sam karakter NATO-a, da li kao savez država, vojni/odbrambeni savez ili međunarodni ugovor, kao i samim prethodno ugrađenim ograničenjima ili neograničenjima u Ustavu jedne države za pristupanje strukturama koje se smatraju jednim od tih tipova.

Živulović je podsjetio da je Srbija zauzela neutralan stav u odnosu na postojeće vojne saveze.

"Takođe je opšte poznato da je srpsko društvo podijeljeno kada su u pitanju spoljnopolitička opredjeljenja države, tako da imamo skoro bukvalno simetričnu podjelu između građana po pitanju bliže saradnje sa “zapadom” i Rusijom”, dodao je on.

Takva podjela, smatra Živulović, onemogućava bilo kakvo ozbiljnije određivanje ciljeva spoljne politike Srbije koji bi bili određeni konsenzusom u vezi nacionalnih interesa.

“Do sada je Alijansa dosta “stidljivo” slala pozitivne poruke u vezi potencijalnog članstva Srbije u NATO, ali do konkretnijih aktivnosti u ovom pravcu nije došlo. Posle zbivanja u Ukrajini, će možda i ove poruke biti konkretnije izražene”, naveo je Živulović.

Govoreći o stavovima građana u Srbiji prema evroatlantskim integracijama, Viculin je rekao da je takav odnos uglavnom posledica emotivne rekacije na događaje iz 1999. godine, al ii naveo da šire narodne mase ili nijesu upoznate ili ne žele da prihvate činjenicu da su NATO i Evropska unija (EU) organizacije čije je članstvo raznih država u obje 90 odsto istovjetno.

“Praktično možemo reći da su u pitanju iste države. Međutim, i u Srbiji trenutno podrčku pristupanju države EU daje preko 50 odsto ispitanika dok je u slučaju NATO taj broj negde u rangu oko 17 odsto”, rekao je Viculin.

Prema njegovim riječima, teško je shvatiti da neko voli Italiju zbog toga što se često navodi da je to prijateljska zemlja Srbiji sa kojom ima dobru bilateralnu saradnju i njen je saveznik u međunarodnoj areni, kao i zbog konkretnog osjeta investicija iz te zemlje, poput fabrike FIAT u Kragujevcu, a sa druge strane mrzjeti je zbog toga što su 1999. NATO avioni polijetali iz Avijana.

Kako je naveo, čudno je da niko nema ništa protiv, na primjer, Italije, zatim Španije, Slovačke i još nekih država koje nijesu priznale nezavisnost Kosova, kao i Norveške, na primjer, čije je prijateljstvo sa Srbijom duge tradicije i koja je do sada, a i dalje pruža veliku materijalnu pomoć Srbiji u procesu reformi skoro deceniju i po.

“Ali kada se kaže NATO, što su sve te države zajedno, onda nam se mišljenje o njima kada ih gledamo sve zajedno, iz nekog razloga očigledno mijenja”, dodao je Viculin.

On smatra da, kad je u pitanju stav građana prema NATO-u u Srbiji, dolazi do pomaka, iako se nekada desi da zbog situacionih faktora ta podška opadne, konstantne aktivnosti na procesu razbijanja predrasuda što direktnijim kontaktom sa građanstvom pruža sporodostižnu ali konstantnu i čvrstu bazu ove podrške.

“Dosta je predrasuda iz prethodnih vremena o NATO-u, ali i novokomponovanih, poput jedne na koju smo se humoristično osvrnuli u toku jedne od tribina u okviru projekta “Tura partnerstva” koji smo implementirali u oktobru 2013. čijim opisom bi želeli samo da Vam pokažemo dokle to ide”, rekao je on.

Kako je opisao, jedan od njihovih govornika je pomenuo tekst u kome se pisalo o tome kako NATO uništava Srbiju i njenu poljoprivredu specijalno dizajniranom bubamarom koja istrebljuje autohtone vrste “srpskih” bubamara. “U suštini nije bilo potrebno ništa više reći, članovi auditorijuma su se sami pogledali i počeli da se smiju na takvu tvrdnju”.

“Možete li da zamislite kolika promjena je tada napravljena, kako će ti ljudi reagovati na buduće dezinformacije i tvrdnje sličnog tipa? Ono što svakako treba primijeniti kao nov koncept po ovom pitanju, je upravo taj koji mi spremamo za ovu godinu i on podrazumijeva predstavljanje te druge strane NATO-a građanstvu kako Srbije, tako i regiona”, saopštio je Viculin.

Kako je pojasnio, radi se naime o činjenici da se NATO prvenstveno i predstavlja i vidi kroz vizuru svojih vojnih delatnosti povezanih sa konfliktima u svijetu.

“Malo ljudi zna za projekte i aktivnosti NATO-a koje su sve više usmjerene ili na ekologiju ili na asistenciju prilikom prirodnih katastrofa, iako je NATO u istima angažovan još od 50-ih godina, šire mase su sa tim postale upoznatije tek nakon angažovanja NATO snaga prilikom uragana Katrina u SAD, poplava u Pakistanu i tajfuna na Filipinima”, rekao je Viculin.

Viculin je, kad su u pitanju aktivnosti ASS, rekao da rade na informisanju građana i posreduje između eksperata, analitičara i profesionalaca iz međunarodnih odnosa, bezbjednosti i odbrane.

“Organizujemo studijske posjete sjedištu NATO u Briselu, Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Evropu u Monsu, NATO koledžu u Rimu, Evropskoj komisiji, Vojnom štabu EU u Briselu, Komandi združenih snaga u Napulju”, dodao je on.

Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.

( Mina )