Oland i Obama za "nove mjere" prema Rusiji
U današnjem telefonskom razgovoru dva predsjednika su se složila da Rusija treba da povuče trupe koje je poslala na Krim
Francuski predsjednik Fransoa Oland i američki Barak Obama su danas upozorili kako bi protiv Rusije mogle da se primjene "nove mjere", ukoliko se ne smanji kriza.
O prirodi tih mjera ništa preciznije nije saopšteno, prenosi AFP.
U današnjem telefonskom razgovoru dva predsjednika su se složila da Rusija treba da povuče trupe koje je poslala na Krim i da učini sve kako bi se tamo omogućio pristup međunarodnim posmatračima, kao i da što pre prihvati formiranje kontakt grupe, što bi vodilo dijalogu s Ukrajinom. prenosi AFP.
Oland i Obama smatraju da referendum o priključivanju Krima Rusiji, zakazan za 16. mart, "nema nikakvu pravnu osnovu".
Lavrov: Vlada u Kijevu prima naređenja od radikalnih nacionalista
Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov istakao je danas da bi Ukraina trebala da se drži sporazuma koji je bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič potpisao sa opozicionim liderima 21. februara, a koji se odnosi na formiranje vlade nacionalnog jedinstva.
Lavrov je takođe rekao da Rusija želi dijalog, ali je optužio vlasti u Kijevu da primaju naređenja od ekstremista.
"Ukrajinska vlada nije nezavisna, već nažalost zavisi od radikalnih nacionalista", rekao je Lavrov.
Ruski ministar spoljnih poslova je odbio da prizna da je Rusija direktno umiješana u događanja na Krimu.
Sergejev: Ako Savjet bezbjednosti ne zaustavi Ruse, obraćamo se Skupštini UN
Ukrajina bi se mogla obratiti Generalnoj skupštini UN ukoliko podijeljeni Savjet bezbednosti ne reaguje na rusko zauzimanje Krima, kaže Jurij Sergejev, ukrajinski ambasador u UN.
Sergejev je rekao Asošijejted presu da ukrajinska vlada čeka da vidi kako će se Savjet bezbednosti ponašati "u narednih nekoliko dana".
AP podsjeća da Rusija ima pravo veta u SB UN i može da računa na blokiranje bilo kakve akcije ili kritike svojeg djelovanja na Krimu.
Sergejev (foto: Reuters)
Sergejev je rekao da bi Generalna skupština UN mogla da sazove hitnu sjednicu, na osnovu Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 337 (poznata kao Rezolucija "Ujedinjeni za mir") i da raspravlja o pitanjima mira ili bezbjednosti, ukoliko se SB nađe u ćorsokaku.
Generalna skupština UN donosi odluke koje su neobavezujuće, ali mogu imati uticaja, posebno kada najveće svetske sile u SB pokažu nejedinstvo, podsjeća AP.
Posljednji put, Generalna skupština je usvojila rezoluciju "Ujedinjeni za mir" 1981. godine, kada je južnoafričku okupaciju Namibije proglasila nelegalnom i pozvala članice UN da podrže gerilske grupe otpora.
Južnoafrička okupacija završena je 1990. godine, podsjeća AP.
Rusija neće prekinuti isporuku gasa Evropi?
Evropski komesar za energetiku Ginter Etinger rekao je da ne očekuje da će Rusija prekinuti isporuku gasa Evropi zbog krize u Ukrajini.
On je u intervjuu za njemački magazin Wirtschaftswoche rekao da to ne bi bilo u interesu Rusije jer je energetska kompanija Gasprom zainteresovana za svoj profit i investicije.
Prema njegovima riječima, ako bi isporuka gasa bila obustavljena, to bi uticalo na oko 14 posto evropske potrošnje gasa.
Podsjećajući na krizu iz 2009. godine, kada je Gasprom prekinuo isporuku gasa Ukrajini zbog neplaćenih računa, što je dovelo do smanjene isporuke drugim državama Evrope, on je rekao da je Evropa sada u boljoj poziciji nego prije pet godina.
"Ova zima bila je blaža, a rezerve gasa su veće nego prije godinu dana", rekao je on.
Proruske snage napustile bazu u Sevastopolju
Grupa naoružanih ljudi, za koje Rojters pretpostavlja da su Rusi, a koja je juče zauzela ukrajinsku bazu protivraketne odbrane u Sevastopolju, povukla se.
Oni su juče zauzeli bazu zaletjevši se u nju kamionom, javio je BBC.
Baza u Sevastopolju (foto: Reuters)
Dopisnik britanskog javnog servisa je ispred baze vidio dva kamiona koja pripadaju ruskoj Crnomorskoj floti, okružena naoružanim ljudima.
Vjeruje se da tokom incidenta nije ispaljen nijedan metak, a napadači i kamioni su navodno napustili bazu nakon pregovora sa ukrajinskim vojnicima, kojih je u trenutku upada naoružanih ljudi, prema navodima BBC, u bazi bilo stotinak.
Tatari traže zaštitu od Turske
Oko 300.000 pripadnika muslimanske manjine turskog porijekla na Krimu, krimskih Tatara, ne želi da se Krim otcijepi od Ukrajine, piše Dojče vele (DW), i ukazuje na njihov veliki strah od ruske intervencije i zato traže pomoć Turske.
U dokumentu turskog Ministarstva spoljnih poslova objašnjeno je da su krimski Tatari potomci ljudi koji su tokom Osmanlijskog carstva preuzeli turski jezik i islam kao svoju vjeru, zbog ćega se smatraju Turcima, podsjeća DW.
Turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu početkom nedjelje sastao se u Ankari sa 50 predstavnika Tursko-krimskog udruženja u tom gradu, rekavši im tada da će Turska uvijek biti na strani krimskih Tatara.
Davutoglu je prije toga bio u Kijevu, gdje se sastao sa članovima nove ukrajinske vlade i naveo da treba zaštititi teritorijalni integritet Ukrajine, a takođe kritikovao Rusiju i ukazao na neophodnost pronalaženja mirnog rješenja konflikta diplomatskim putem.
Turski premijer Redžep Tajip Erdogan telefonom je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a mediji su izvijestili da je Erdogan upozorio na mogućnost destabilizacije regiona i zatražio od Putina da omogući miran suživot Ukrajinaca, Tatara i Rusa, navodi DW.
Krim je 300 godina bio dio Osmanlijskog carstva ( 1475-1774), zatim od 1783 dio ruske imperije.
Staljin je protjerao krimske Tatare kažnjavajući ih zbog saradnje sa Hitlerovom armijom tokom Drugog svjetskog rata.
Vratili su se tek za vrijeme vladavine Gorbačova krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a posebno poslije uspostavljanja nezavisne Ukrajine 1991. godine.
Galerija
( Tanjug, Vijesti online )