Zajedno na treća tržišta: Biznis nema domovnicu, već pasoš

Na panelu "Zajedno na treća tržišta“ koji je održan u Zagrebu u sklopu regionalnog poslovnog susreta u organizaciji Biznis plusa, razgovaralo se o tome kako napraviti iskorak iz regionalnog okruženja i zajedničkom saradnjom osvojiti evropska i globalna tržišta.

Svoja mišljenja na tu temu razmijenili su Mate Granić, šef lobističko-konsultantske kompanije Magra, Tamara Obradović Mazal iz Kabineta predsjednika Hrvatske, Enes Čengić, direktor Energoinvesta, Zvonko Ivanušić, predsjednik uprave Sava Re, Dejan Fičko iz Peveca i Dražen Nimčević, poreski savjetnik u Deloitteu.

Moderator Peter Frankl panel je otvorio pitanjem o saobraćajnoj povezanosti regije, koja je preduslov poslovnom povezivanju i zanimalo ga je zašto se avioprevoznici država iz regije, koji inače posluju s gibitkom, ne udruže i skupa nastupe na tržištu.

Mora se zajednički djelovati

Obradović Mazal kazala je kako je trenutno situacija takva da se svako zasebno muči i da bi to trebalo promijeniti.

"Činjenica je da ne možemo zajedno na treća tržišta ako ćemo djelovati svi posebno. Ako želimo iskorak moramo znati objektivno procijeniti čim raspolažemo, a upravo ta objektivnost je često problem“, rekla je Obradović Mazal, našalivši se kako Kabinet predsjednika ima svoj avion pa nemaju probleme koje muče prosječnog putnika, ali da će rado razmotriti isplative projekte iza kojih stoje konkretne brojke.

Čengić se nadovezao predlogom kako bi za početak mogli uvesti i linije koje nijesu ekonomski isplative, ali koje će olakšati putovanja i saradnju regionalnim preduzetnicima. Istakao je kako prvo moramo srediti sebe pa tek onda razmišljati o stranim tržištima.

"Mi trenutno u saradnji s Končarom dogovoramo poslove na tržištima Afrike i Azije, a razgovaramo i sa jednom slovenačkom kompanijom o ulaganju u Alžir, u plinsku industriju“, kazao je Čengić, opet naglasivši kako saradnja u početku ne mora biti strogo bazirana na zaradi, ali dugoročno je profitabilnost uslov koji mora biti zadovoljen.

Na pitanje koja su to konkretno tržišta koja su povoljna za ulaganja regionalnim preduzetnicima, Dražen Nimčević je odgovorio kako nema konkretnog odgovora, budući da svaka zemlja ima svoje posebnosti.

"Svako tržište koje može apsorbovati ulaganja i daje smisla poslovanju je dobro i prikladno, ne treba se ograničavati. Poreski tereti se razlikuju od države do države, a zbog članstva u EU najviše poresko opterećenje imaju Hrvatska i Slovenija, u zemljama u okruženju su efektivno manji porezi“, izjavio je, dodavši kako klijentima preporuuje da testiraju regiju po tom pitanju i vide gdje im poreski modeli odgovaraju.

Makedonija i BiH najbolje za poslovanje

Svi su se složili da su poreski najzahvalnije zemlje za poslovanje Makedonija i BiH, a slijede ih Srbija i Crna Gora, dok su na začelju Slovenija i Hrvatska.

Čengić je kazao kako je porez na dobit u Bosni samo 10 posto, a Granić je dodao kako najbolja iskustva ima s Makedonijom, gdje je saradnja tekla glatko sa svim političkim i drugim strukturama.

Izrazio je zabrinutost jer smatra da je ukupna investicijska klima u cijeloj regiji loša, iako ima pozitivnih primjera.

Na pitanje bi li nakon uspješnog sprovedenog stečajnog postupka nad Pevecom ta kompanija mogla preuzeti slovenački Merkur koji je trenutno u problemima i postavit ga "na noge", Dejan Fičko je rekao kako nije najbolje upoznat sa situacijom u Merkuru, ali da bi se, uprkos određenim zakonodavnim razlikama, mogla prenijeti neka Pevecova pozitivna iskustva.

Po pitanju preuzimanja i akvizicija, učesnici panela su se složili se nepotrebno povezuju sa negativnim aspektima i emocijama.

"Naša društva se boje akvizicija. Imamo određenih grešaka u mentalitetu, fali nam ambicija za osvajanje trećih tržišta“, poručio je Nimčević, a Ivanušić je dodao kako je osnova svake poslovne saradnje, pa tako i preuzimanja, povjerenje.

"Naša filozofija je da treba dobro raditi za svakog vlasnika, nama je jako bitna stabilna vlasnička struktura. O tome da bi nas Adris želio preuzeti sam saznao iz novina, a to nije pravi način. Na primjer, Njemci koji su bili zainteresovani za akviziciju naše kompanije su se prvo obratili upravi, došli su direktno razgovarati, tako se to radi“, poručio je Ivanušić, napomenuvši da su za njih najbolji vlasnici oni koji imaju dugoročne namjere, poput penzionih fondova, a najgori su špekulanti s kratkoročnim i nejasnim planovima.

Agrokorova kupovina Mercatora pozitivna stvar

Najspominjanije preuzimanje na našim prostorima, Agrokorovu kupovinu Mercatora, Obradović Mazal i Granić vide kao dobru i pozitivnu stvar.

"To je jedno od zvučnijih i emotivnijih preuzimanja, ali logika biznisa ne poznaje granice. Biznis nema domovnicu (isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo), već pasoš“, kazala je Obravić Mazal te dodala da su za preduzetnike jako bitne reference koje stiču akvizicijama kompanija s tradicijom.

"Agrokorova kupovina Mercatora je je vođena zdravom logikom širenja, tako da u budućnosti oboje ne postanu meta nekog trećeg kupca. Ne treba se bojati preuzimanja, veća je kompanija jača i ima bolje mogućnosti da se održi. To su zdravi procesi i ja ih podržavam“, istakao je Granić.

Čengić je realno procijenio kako je neminovno da će i njegovu kompaniju, Energoinvest, neko s vremenom preuzeti jer su naša tržišta mala i ograničena.

Detaljnije se dotakao saradnje s Končarom s kojim su prije 10-ak dana potpisali sporazum o nastupu na trećim tržištima.

"Mi s komercijalne saradnje polako prelazimo na partnersku osnovu jer ćemo tako lakše podnositi rizike i dobiti bankovne garancije. Bitne su nam i reference koje su brojne kompanije na našim prostorima prije imale. Mnoge akvizicije nijesu motivisane samo vlasništvom, već je kupcu važno da dođe do novih tehnologija, zbog toga je Končar već pripremio novac za kupovinu Litostroja“, otkrio je Čengić i dodao kako danas morate biti veliki da bi dobili velike poslove. Energoinvest i Končar konkretno ciljaju na arapska i bliskoistočna tržišta jer je u Evropi sve teže ući na nova tržišta, što je slučaj i sa Hrvatskom.

Svi su se složili da je izlazak na treća tržišta nepohodan korak za regionalne preduzetnike i kako je izvoz daleko najbitnija stavka poslovanja svake kompanije.

Josipović: Biznis plus je dobra priča za sve u regionu

Učesnicima panela se obratio i presjednik Hrvatske Ivo Josipiović, koji je i počasni pokrovitelj događaja.

"Povezivanje privrednika iz regiona je jako važno i smatram da je ono što Biznis plus portal radi dobro, ne samo za privrednike nego i za naše zemlje. Stoga sam i odlučio da podržim ovaj projekat", kazao je Josipović.

Po njegovim riječima zemlje u regionu, ali i zemlje iz cijele Evrope imaju velike probleme u privredi, te im prijeti nezadovoljstvo građana, ali ono što privrednici mogu i trebaju uraditi jeste da jedni drugima pruže ruku i da sarađuju na poboljšanju stanja u privredi svih ovih zemalja.

"Inovativnost, hrabrost i snagu nije lako naći, ali vi to imate i trebate to iskoristiti. Zajednički nastup je nešto što još uvijek nosi loše konotacije, ali ja sam od onih koji to podržavaju i vjeruju da je to moguće uspješno uraditi. Smatram i da je jako mnogo kompatiblnih kompanija iz regije čije mogućnosti nisu dovoljno iskorištene, istakao je Josipović te podsjetio na dobre primjere saradnje firmi iz regije, koja je bila rezultat zajedničkih napora i znanja, među kojima su Končar i Energoinvest, koji su i članovi Biznis plus kluba.

Ulazak u Evropsku uniju je nešto čemu teže sve zemlje regiona, a Hrvatska i Slovenija, koje su već članice, u tome im mogu pomoći, a poslovna saradnja je, svakako, korak koji ih približava tom cilju. Hrvatska je, kako je kazao Josipović, spremna za saradnju i zajedničko osvajanje tržišta.

"Kada smo ušli u EU znali smo da je to velika prilika, ali i izazov za nas. Međutim, Evropska unija otvara mnoge mogućnosti i onim zemljama koje nisu njene članice, nudi im prilike a na njima je da te prilike iskoriste. Smatram da se na ovoj konferenciji trebaju sagledati sve mogućnosti i prilike koje EU nudi, zaključio je Josipović, te kazao učesnicima konferencije kako je svjestan da se oni svakodnevno susreću sa problemima, ali kako je dio odgovora na te probleme nastup na trećim tržištima zajedničkim snagama. Za kraj je poručio kako želi da projekt koji su mediji iz regiona pokrenuli, uspije i da pomogne privrednicima da ostvare saradnju.

Galerija

( Rajko Milić, Vijesti online )