Vašington šalje poruku: Razarač krenuo ka Crnom moru

Američki razarač sa navođenim raketama uputio sa u Crno more na vježbe za koje zvaničnici SAD tvrde da su rutinske i ugovorene prije krize u Ukrajini.

Razarač USS Trakstan (Truxtun) isplovio je u četvrtak iz grčke luke Souda, kako bi učestvovao u zajedničkim vojnim vežbama sa oružanim snagama Rumunije i Bugarske, saopštila je američka mornarica, a prenosi AFP.

“Dok je u Crnom moru, naš brod će sprovoditi obilaske luka i rutinske, prethodno planirane vežbe sa saveznicima i partnerima u regionu”, navodi se u saopštenju.

Misija je isplanirana prije nego što je razarač napustio Sjedinjene Države, tvrde u američkoj mornarici.

Iako se tvrdi da prisustvo američkog razarača u Crnom moru nema veze s tim što su pro-ruske snage preuzele kontrolu nad ukrajinskim poluostrvom Krim, ono šalje simboličnu poruku vlastima u Moskvi, ocjenjuje AFP. Ovaj potez uslijedio je samo dan nakon što je Pentagon odlučio da pošalje borbene avione F-15 u Poljsku i baltičke zemlje, kako bi patrolirali u Istočnoj i Centralnoj Evropi dok traje ukrajinska kriza.

Šest američkih borbenih aviona i dva leteća tankera za gorivo stigli su u Litvaniju, na osnovu američke odluke u srijedu da ojača odbrambenu vazduhoplovnu misiju NATO u tri baltičke zemlje: Litvaniji, Letoniji i Estoniji.

Kako je danas saopštilo Ministarstvo odbrane Litvanije, avioni "F-15C - igl" stigli su iz baze u Britaniji, i uključili su se floti od još četiri borbena aviona koji će patroliraji vazdušnim prostorom tri baltičke zemlje. Američki sekretar odbrane Čak Hejgel objavio je u srijedu uveče da SAD šalju pojačanja saveznicima u Evropi, kao odgovor na ruske vojne akcije na ukrajinskom poluostrvu Krim.

Baltičke vazduhoplovne patrole NATO poleću iz baze Zoknjaj na sjeverozapadu Litvanije.

Obama uveo vizne restrikcije

Bijela kuća uvodi vizne restrikcije Rusima i Krimljanima za koje smatra da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Predsjednik SAD Barak Obama potpisao je izvršno naređenje kojim je odobrio uvodjenje sankcija "pojedincima i entitetima odgovornim za aktivnosti koje podrivaju demokratske procese ili institucije u Ukrajini", prenio je AP.

Nova mjera Vašingtona nadovezuje se na dosadašnju američku politiku uskraćivanja viza osobama za koje se vjeruje da krše ljudska prava u Ukrajini.

Saopštenje Bijele kuće uslijedilo je u trenutku kada zapadne zemlje pokušavaju da definišu zajednički odgovor na rusko djelovanje na Krimu.

Rasmusen: Rusi da se povuku

Generalni sekretar NATO-a, Anders Fog Rasmusen, pozvao je Rusiju da zaustavi vojnu eskalaciju u Krimu i povuče svoje snage, ocjenjujući da je kriza u Ukrajini najozbiljnija prijetnja evropskoj bezbjednosti od Hladnog rata. “Pozivamo Rusiju da poštuje svoje međunarodne obaveze i zaustavi vojnu eskalaciju u Krimu. Pozivamo Rusiju da povuče svoje snage u svoje baze i da se uzdrže od bilo kakvih intervencija u Ukrajini”, poručio je Ramusen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom. Rasmusen je, kako se navodi na sajtu NATO-a, kazao da ne bi trebalo da postoje pokušaji crtanja novih linija na mapi Evrope u 21. vijeku. On je, naveo i da je politički dijalog jedini način za put naprijed. “I mi podržavamo međunarodne napore da se pronađe taj put, kroz slanje međunarodnih posmatrača i mirni dijalog”. Prema riječima Rasmusena, u ovim teškim trenucima NATO podržava Ukrajinu. “NATO podržava pravo svakog naroda da odluči o svojoj budućnosti. NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, kao i osnovne principe međunarodnog prava”. “Ovdje se ne radi samo o Ukrajini. Ova kriza ima ozbiljne implikacije za bezbjednost i stabilnost evroatlantskog područja u cjelini. Jasno je da se suočavamo sa najozbiljnijom prijetnjom evropskoj bezbjednosti od kraja Hladnog rata”, kazao je on. Rasmusen je ocijenio da su suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine ključni faktori za stabilnost i bezbjednost u regionu. Kako je rekao, Komisija NATO-Ukrajina već ima širok okvir za saradnju i pomoć, a u tom okviru su, dodao je, odlučili da intenziviraju partnerstvo i ojačaju saradnju, kako bi podržali demokratske reforme. “Ojačaćemo naš angažman sa ukrajinskim političkim i vojnim rukovodstvom, kao što i radimo sada. Ojačaćemo naše napore u izgradnji kapaciteta ukrajinske vojske, uključujući više zajedničkih obuka i vježbi. I učinićemo više da uključimo Ukrajinu u naše najnovije multinacionalne projekte”, poručio je Rasmusen. Prema njegovim riječima, narod Ukrajine je pokazao veliku odlučnost i veliku hrabrost. “Vaše oružane snage su pokazale veliku uzdržanost, uprkos ogromnom pritisku. Pozdravljam tu uzdržanost, jer hladne glave su ključ smirivanja situacije”, rekao je Rasmusen. On je naglasio značaj inkluzivnog političkog procesa, zasnovanog na demokratskim vrijednostima, poštovanju ljudskih prava, manjina i vladavine prava, koji ispunjava demokratske težnje čitavog ukrajinskog naroda.

Galerija

( Vijesti online )