Na birou skoro 11.000 visokoškolaca
Udio visokoobrazovanih u ukupnom broju nezaposlenih na kraju prošle godine je iznosio 31,7 odsto ili skoro trećinu, dok je 2006. taj udio bio svega šest odsto
Ukupan broj nezaposlenih na kraju prošle godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bio je 34.514, što je za 10,5 odsto više nego godinu ranije. U izvještaju Zavoda za prošlu godinu najviše zabrinjava nastavak rasta broja nezaposlenih sa fakultetskom diplomom na čak 10.947, odnosno 3.200 za godinu.
Udio visokoobrazovanih u ukupnom broju nezaposlenih sada iznosi 31,7 odsto ili skoro trećinu, dok je na primjer 2006. taj udio iznosio svega šest odsto.
Zavod u ovaj ukupan broj nezaposlenih visokoškolaca računa i skoro četiri hiljade onih koji se nalaze u programu stručnog osposobljavanja.
Kao posebne zabrinjavajuće podatke Zavod navodi da je u školskoj 2013/14. godini čak 80 odsto maturanata srednjih škola upisalo fakultet, kao i da se na završnim godinama crnogorskih fakulteta nalazi preko 9.000 studenata. Konstatovano je da se iz godine u godinu povećava broj onih koje sistem visokog obrazovanja šalje na biro rada, jer je tražnja poslodavaca mnogo manja. Prošle godine ukupno su zaposlena 2.683 visokoškolca.
Ukupan broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta prošle godine je bio za 16,5 odsto manji nego godinu ranije, dok je broj oglašenih slobodnih mjesta za visokoškolce smanjen za 54,3 odsto. Broj slobodnih radnih mjesta za srednjoškolce smanjen je za 14,6 odsto, dok je istovremeno potražnja za polukvalifikovanom radnom snagom utrostručena.
Da se crnogorska privreda razvija u drugom smjeru u odnosu na rezultate obrazovnog sistema pokazuje podatak da su poslodavci u 2012. tražili 2.772 polukvalifikovana radnika, dok je ta brojka prošle godine utrostručena na 8.038.
Zapošljavanje posredstvom Zavoda za zapošljavanje takođe je u primjetnom padu. U 2013. je zaposlena 15.021 osoba, što je u odnosu na 2012. godinu, kada je zaposleno 21.704, manje za 6.708, odnosno za 30,8 odsto.
“Okolnost da je tražnja za nekvalifikovanom radnom snagom veća od ponude ukazuje na to, da se u tim uslovima, češće traži niže plaćena radna snaga”, navedeno je u izvještaju Zavoda.
Na sjeveru 7,4 odsto od ukupnog broja oglašenih radnih mjesta
Problem nezaposlenosti, kako je navedeno, izraženiji je u sjevernim opštinama u odnosu na središnji, a posebno na južni region Crne Gore.
Od ukupnog broja nezaposlenih na kraju prošle godine 34 odsto se odnosilo na sjeverni region, a od ukupnog broja onih koji su pronašli posao na sjeverni region se odnosi svega 10 odsto. Od ukupnog broja oglašenih slobodnih radnih mjesta na sjever se odnosilo svega 7,4 odsto, iako u ovom regionu živi oko 30 odsto stanovništva.
Prosječna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 14,88 odsto, dok je u čak šest gradova na sjeveru preko 20 odsto. Jedina opština sa juga koja liči na sjever je Cetinje gdje je stopa 23,24 odsto.
Nedostaju mnoga zanimanja, rješenje prekvalifikacija i manje zaposlenih stranaca
Kod velikog broja zanimanja ponuda je znatno veća od tražnje što, kako je navedeno u izvještaju Zavoda za zapošljavanje, nameće potrebu intenzivnije realizacije raznovrsnih programa obrazovanja i osposobljavanja kao što su dokvalifikacije, prekvalifikacije ili kursevi.
Predstavnici Zavoda primijetili su i da se posljednjih godina povećava broj mladih bez zaposlenja.
Na evidenciji nezaposlenih do 25 godina starosti krajem 2013. godine je bilo 7.058 ili 20,5 odsto od ukupnog broja nezaposlenih, dok je njihovo učešće u istom periodu prethodne godine iznosilo 19,8 odsto.
“Više je uzroka takvog stanja. Prije svega zbog uticaja ekonomske krize, obim zapošljavanja u prethodnih nekoliko godina je gotovo dvostruko niži u odnosu na pretkrizni period. Pored toga, veliki je obim zapošljavanja stranaca što znatno sužava prostor za zapošljavanje domaće radne snage”, smatraju u Zavodu.
Prošle godine je izdato 22.498 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, što je za 8,62 odsto ili dvije hiljade više nego godinu ranije.
Galerija
( Goran Kapor )