Outernet projekat: Sve sa interneta, bilo gdje u svijetu i potpuno besplatno

Odjeknula je ove sedmice vijest da će američka kompanija MDIF poslati u svemir stotine malih satelita i tako omogućiti besplatno slanje podataka za milione onih kojima je, zbog politike ili siromaštva, ovo pravo uskraćeno. Još se čeka na reakcije, ali je izvjesno da će se o projektu pod nazivom Outernet i dalje govoriti.

Vođa ovog projekta je Sajed Karim iz MDIF-a, kompanije koja je suvlasnik “Vijesti”, i on ekskluzivno za “Vijesti nedjeljom” govori o detaljima projekta.

Da li je izvjesno da ćemo 2015. imati outernet signal iz svemira?

Outernet će funkcionisati pomoću više različitih signala, a jedan od signala i to onaj iz svemira će početi da se emituje već za par mjeseci.

Obezbijediti dostupnost interneta svima u svijetu je posao za nekog sa milijardama dolara.

To će biti signal iz velikih satelita koji su u orbiti. Signal sa malih satelita će biti dostupan do kraja 2015. Letjelica koju smo dizajnirali nije ništa posebno, naprotiv sve komponente koje razmatramo se već proizvode i testirane su.

Koliko novca ste skupili za projekat i koliko fali?

Najveći dio novca će doći zaduživanjem, a donacije na vebsajtu su pokazale podršku javnosti, opravdale samu ideju projekta, i potrebu za globalno dostupnim podacima.

Ko se javio da finansijski podrži projekat? Ima li tu državnog novca?

Nijedan pojedinac nije uložio veliki novac, niti je to uradila ijedna država. Vebsajt koji promoviše projekat je manje od mjesec dana aktivan, i od tada oko 350 ljudi je pomoglo projekat.

Kakve sadržaje ćete u početku nuditi korisnicima? Ko o tome odlučuje?

Građani svijeta će odlučivati koji sadržaj će se emitovati. Nešto poput Reddita, gdje korisnici svojim glasovima biraju kakav sadržaj će im se prikazati. Naravno, biće teško da svi učestvuju u glasanju, čak i ako za to bude potrebno samo poslati sms ili obaviti telefonski poziv. Mi ćemo naći način da dozvolimo svima da pošalju zahtjev, pa makar preko goluba ili porukom u boci.

Kada će ljudi moći da koriste outernet za sve vrste informacija i komunikacija, kao što se danas koristi internet? Je li to u planu?

Outernet defintivno nije internet. Obezbijediti dostupnost interneta svima u svijetu je posao za nekog sa milijardama dolara. To je problem koji se može riješti, ali ga mi ne rješavamo. Fokusirani smo na besplatan, svima dostupan sadržaj, informacije kao ljudsko pravo sa garantovanom privatnošću. Iako bismo voljeli da jednog dana ponudimo i internet iz svemira, trenutno ne razvijamo tu tehnologiju.

Hoće li outernet, kako to najavljuju mnogi mediji, promijeniti koncept interneta i pružiti priliku svima da budu na mreži?

Outernet će promijeniti način na koji mislimo o emitovanju podataka i informacija, ali neće promijeniti koncept interneta, niti omogućiti svima da budu online. Biti online znači biti povezan sa milijardama uređaja u svijetu koji imaju IP adresu. Ta povezanost je veoma skupa stvar. Zato se postavlja pitanje zašto idemo online. U velikoj mjeri, mi svakog dana konzumiramo isti sadržaj. U velikoj mjeri, dvostrana komunikacija nije potrebna. Na mnogim vebsajtovima, samo 1 odsto publike ostavlja komentare, a ostali žele da čitaju sadržaj. Outernet im može dati čitav vebsajt, ali ne i da komentarišu. Omogućavamo da se dobije najbolji sadržaj sa interneta, ali ne i sam internet. Takođe, mi ne rješavamo problem svih ljudi u svijetu. Kao što je Muhamed Junus bio bankar za siromašne, tako je Outernet biblioteka za tri milijarde ljudi koji je nemaju. Umjesto knjiga na polici, Outernet vam nudi knjige iz svemira. Kada će se to desiti? U aprilu ili maju očekujemo da se počne sa prototipom.

Karim

Kakvi su, osim komercijalnih, motivi koji su doveli do pokretanja projekta?

Vjerujem da je vrlo zanimljiv poduhvat to da se omogući svijetu osnovni nivo informacija i obrazovanja. Zanima me kako će budućnost čovječanstva izlgedati kada svako bude mogao da podigne antenu u vazduh i “skine” gigabajte najboljeg sadržaja i aplikacija dostupnih na internetu.“Ne pravi male planove. Nemaju magiju koja će uzburkati čovjekovu krv i vjerovatno se neće ni realizovati”, kazao je Danijel Burnam.

Ko su glavni protivnici ovog projekta, ako ih ima?

Mislim da se ovom projektu niko ne protivi. Zašto neko ne bi htio da Wikipedia bude dostupna čitavom svijetu besplatno? To bi bilo blesavo.

Postoje li pravne opstrukcije koje bi mogle cijelu stvar da stopiraju?

To je komplikovano pitanje. Kratak odgovor bi bio da ima nekih regulatornih prepreka, ali dobili smo inicijalno odobrenje da krenemo dalje.

Jeste li imali kontakta sa nekim državnim organom SAD, ili neke druge države, koji se eventualno zainteresovao za projekat?

Bili smo u kontaktu sa Federalnom komisijom za komunikacije, koja se bavi pitanjima vezanim za radio signale u SAD, bez obzira da li su sa Zemlje ili iz svemira.

Očekujete li političku debatu o Outernetu, s obzirom da ulazite na tržište telekomunikacije koje imaju jak lobi u politici?

Očekujem da će biti mnogo izazova. Nadamo se da ćemo izbjeći što je više moguće rasprave, sve radimo u skladu sa zakonom i kontaktirali smo sve nadležne još na početku procesa.

Možete li prostim riječima objasniti kako Outernet funkcionoše?

Outernet se u suštini ne razlikuje od radio ili TV emitovanja. Umjesto da emitujemo samo audio ili video sadržaj, mi ćemo emitovati vebsajtove, tvitove, obavještenja, knjige, aplikacije, kurseve i sve drugo što može biti korisno, i što ljudi širom svijeta žele da imaju. Umjesto da vam objašnjavam Outernet, radujem se da vam ga pokažem za svega par mjeseci. Mnogo je lakše pokazati, nego pričati o njemu.

Postoji li tehnička mogućnost da se signal za outernet onesposobi na nekoj teritoriji?

Moguće je blokirati signal naravno, ali to nije lako. Kad je u pitanju signal sa malih satelita, frekvencija je ista kao za wi-fi, pa bi blokiranje outerneta blokiralo i signal lokalnih wi-fi mreža. Signale sa većih satelita je mnogo lakše blokirati, ali je lako i preći sa kanala na kanal. Znam da se to pitanje puno postavljalo, ali se pitam da li će to biti baš veliki problem. Informacija želi da bude slobodna.

( Srdan Kosović )